fbpx

Peto po redu Bijenale slikarstva održalo se od 5. listopada do 8. prosinca u Domu hrvatskih likovnih umjetnika, popularnom Meštrovićevom paviljonu. Kroz radove 40 odabranih umjetnika/ca i 5 pozvanih umjetnika/ca predstavljen je se presjek istaknutog stvaralaštva hrvatske slikarske scene u posljednje dvije godine. Za sve one koji nisu stigli posjetiti izložbu ili za one koji žele znati više, donosimo neke od zanimljivosti s ovogodišnjeg Bijenala.

Od mlađih do starijih umjetnika

Na ovogodišnjem Bijenalu predstavljen je širok raspon umjetnika, od najmlađe generacije sa zadnjih godina akademija ili tek diplomiranih, do afirmiranih akademika poput Vrkljana i Đure Sedera – koji je nedavno navršio 90 godina.

Ovakav širok raspon umjetnika koji izlažu ne treba čuditi. Bijenale slikarstva pokrenulo je Hrvatsko društvo likovnih umjetnika 2011. godine s idejom predstavljanja trenutačnog stanja hrvatske slikarske scene, a izložba služi kao sredstvo za prikaz širokog presjeka likovnog stvaralaštva generacija koje je aktivno oblikuju. Upravo zbog toga, Bijenale je idealna prilika da se javnost upozna sa zbivanjima na likovnoj sceni, a isto tako da doživi različite načine izražavanja pojedinih umjetnika.

Popis umjetnika predstavljenih na ovogodišnjem Bijenalu: Aleksandar Bezinović, Anabel Zanze, Andrej Tomić, Damir Sobota, Domagoj Rogina, Đuro Seder, Emanuela Lekić, Fedor Fischer, Gordana Meštrović, Grgur Akrap, Ivan Marković, Ivan Prerad, Jasmina Krajačić, Josip Tirić, Jurica Pušenjak, Katrin Radovani, Lea Popinjač, Luka Kušević, Maja Bachler, Marija Matić, Marko Zeman, Martina Fabijanović, Matej Pašalić, Matko Vekić, Milić Zdravko, Monika Meglić, Nataša Vuković, Nikica Jurković, Pavle Pavlović, Predrag Todorović, Radovan Kunić, Sebastijan Dračić, Sibel Latin, Stipan Tadić, Stjepan Šandrk, Tara Beata Racz, Valentina Supanz Marinić, Viktor Daldon, Zlatan Vehabović, Željka Cupek, Bojan Šumonja, Martina Grlić, Vatroslav Kuliš, Zoltan Novak, Željko Kipke.

The Leipzig Collection

Tijekom godina pokazalo se da je jedna ovakva izložba dobra odskočna daska za mlade umjetnike, kao i mjesto za predstavljanje aktualne scene, a jedan od segmenata predstavljaju i gostujuće izložbe. Svake godine se, prema konceptu gostujućeg kustosa/ice, predstavlja presjek slikarske scene jednog europskog grada. Ove godine ugošćena je izložba pod nazivom „The Leipzig Collection“ pod kustoskim konceptom Marka Gisbourna, koja otkriva različitost i visoki status koji imaju djela četri generacije umjetnika iz Leipziga.

Djela su izložena u Galeriji Bačva ovisno o temama kojima se bave. Osim prema problematikama kojima se bave, djela su postavljena tako da posjetitelj može pratiti tijek razvoja i tradicije slikarstva tog područja, s naglaskom na postkomunističko stvaralaštvo. Prati se razvoj od figuracije do postmodernističkog doba, a posjetitelj time dobiva nužan osjećaj protoka kroz to vrijeme.

Povratak slikarskom mediju

Ovogodišnji Bijenale samo je potvrdio činjenicu koja jest karakteristika ovog doba kod nas, a to je povratak slikarskom mediju. Taj trend posebno se osjeti kod slikara mlađe generacije, koji su se nakon dugog perioda apstrakcije tijekom prošlog stoljeća vratili figuraciji. Razlog manjka interesa za slikarstvo krajem prošlog stoljeća zasigurno je reakcija na nove načine umjetničkog djelovanja (performans, land-art, body art itd.) i nove mogućnosti izražavanja (instalacije, video).

Danas je situacija drugačija. Različitost izraza predstavljenih autora na Bijenalu (ne zaustavljanje isključivo na realizmu, nego eksperimenti s drugačijim pristupima slikarskom mediju), kao i činjenica da je tu i puno mladih umjetnika koji su tek na početku svoje karijere – dokaz su kako unatoč stagnaciji slikarstva (primjerice 1990-ih), danas ono opet dobiva na popularnosti i možemo samo s nestrpljenjem čekati što će budućnost donijeti.

Nagrade dodijeljene na 5. bijenalu slikarstva

Slikar Zoltan Novak dobitnik je HPB Grand Prix nagrade 5. bijenala slikarstva.
Slikarica Tara Beata Racz dobitnica je HPB nagrade za mladog umjetnika, a slikari Lea Popinjač i Andrej Tomić dobitnici su nagrade “Iva Vraneković – Vladimir Dodig Trokut: umjetnici umjetniku” – objavljeno je 4. prosinca u Domu HDLU-a. 
Zoltan Novak predstavio je sliku velikog formata. Bavi se atmosferom mase, ljudima i odnosima među ljudima. Njegov rad dokaz je kontinuiteta koji je prisutan u slikarevu stvaralaštvu još od početka karijere 1980-ih godina, a ova nagrada samo je pokazatelj toga.

Djelo Zoltana Novaka, dobitnika HPB Grand Prix nagrade

Tara Beata Racz pripada pak najmlađoj slikarskoj generaciji, a na ovom Bijenalu predstavila se kolorističkom serijom slika florealnih oblika. Kako je to rekao Buntak, predsjednik HDLU- a, njezino slikarstvo predstavlja novu generaciju koja dolazi, želi stvarati svoj identitet, stvarati nove teme, slikati drukčije slike i govoriti o novim temama koje svako novo vrijeme i generacija oblikuje na svoj način.

Tara Beata Racz, dobitnica HPB nagrade za mladog umjetnika

Također, dodijeljena je već spomenuta nagrada kolega nazvana po tragično preminuloj umjetnici Ivi Vraneković. Ove godine nagrada ima proširen naziv, zove se “Iva Vraneković – Vladimir Dodig Trokut: umjetnici umjetniku”. Dodano je, dakle, i ime preminulog umjetnika Trokuta.

Pet radova prema mom izboru

Zanimljivu, gotovo melankoličnu atmosferu nalazimo u radovima Valentine Supanz Marinić. Riječi umjetnice: „ Slike su dio ciklusa pod nazivom ‘Toxicity”, u kojem se bavim aktualnom temom zagađenja. Izmjenom kolorita umjesto osjećaja spokoja i povezanosti slika izaziva osjećaje anksioznosti, otuđenosti te ukazuje na krhki balans čovjeka i prirode.”

Valentina Supanz Marinić ispred svojih slika

Pomalo nadrealan, rad Pavla Pavlovića među onima je koji pozivaju na izložbu. Slike su malih dimenzija, ali s velikim karakterom. Rad na slici samo je jedan od radova predstavljenih na Bijenalu, a njegov prikaz crvene zvijezde nalazimo i na glavnom plakatu izložbe.

Pavle Pavlović, jedna od slika predstavljenih na Bijenalu

Jedan od zanimljivijih radova predstavila je i Katrin Sylvestris Radovani. Riječi umjetnice: “Triptih koji izlažem je (slikarski) dio interdisciplinarnog rada ‘I. Crvena haljina’, rada koji se bavi temom traume i posljedica traumatskog iskustva seksualnog zlostavljanja u djetinjstvu. ‘I. Crvena haljina’ je interpretacija mehanizama traume (posttraumatskog stresnog simptoma), njihov prijevod u umjetnički jezik, odnosno ovdje u medij slikarstva. Drukčije rečeno, ovaj triptih je ‘slika’ traume.”

Katrin Sylvestris Radovani, I. Crvena haljina

Stipan Tadić izložio je rad koji prenosi njegova sjećanja i osjećaje vezane uz zgradu u zagrebačkom Sigetu, kvart u kojem je odrastao. Problematiziranje tema iz svakodnevice tipično je za njegove radove, pa tako i za ovaj. Zanimljivi su detalji grafita na zgradi s natpisima poput „HDZ“, „Dinamo“ i dr.

Stipan Tadić i prikaz njegove zgrade iz djetinjstva na Sigetu

Za kraj donosim rad umjetnika Stjepana Šandrka koji se bavi poprilično aktualnim temama – prikaz Donalda Trumpa i problematiziranje „fake news“, odnosno lažnih vijesti.

Stjepan Šandrk, Fake News
Hana, Femisfera
Hana Bečeić
Prikaži sve članke od autora

Studentica koja voli pisati, u potrazi za nadahnućem. Ljubiteljica koncerata i dobre muzike, zaljubljena u prirodu, festivale i kampiranje. Umjetnica u duši, svestrana i uvijek spremna za nove avanture. Volim kulturu, a pisanje o njoj strast je koju oslobađam na Femisferi.

Trenutno nema komentara.

Ostavi svoj komentar

Vaša email adresa neće biti javno vidljiva.

Postani dio Femisfere

Prijavi se za newsletter i svaki mjesec saznaj više o temama koje te zanimaju!