fbpx

Izložbom „Kapa dolje!“ Priča o (ne)pokrivanju glave Etnografski muzej u Zagrebu (EMZ) obilježava 100 godina svoga djelovanja. Izložba je otvorena 24. rujna 2019. godine, a moći će se pogledati sve do prosinca 2020. godine. Svojim dolaskom posjetitelj dobiva uvid u različita pokrivala za glavu iz Hrvatske i drugih dijelova svijeta, s naglaskom na kulturnu i vjersku raznolikost. Zašto se EMZ odlučio za tu izložbu, zašto toliko traje i što su htjeli postići s izložbom doznajte u nastavku.

Uloga pokrivala za glavu kroz povijest EMZ-a

Kad je sredinom 19. stoljeća počelo sabiranje etnografske građe u sklopu Narodnoga muzeja, upravo su pokrivala za glavu bila najzastupljeniji predmeti. Zbog specifičnosti i težine izrade ti predmeti dobili su status nacionalne umjetnosti te su kroz cijelu povijest muzeja sabirani i reinterpretirani. Zbog toga ti predmeti danas imaju sposobnost „pričanja priča“, odnosno pomoću njih možemo pratiti razvoj kako izložbi, tako i prakse Etnografskog muzeja.

Prvi predmeti u fundusu EMZ-a bile su upravo ženske kapice. One, zajedno s drugim primjercima pokrivala za glavu koji se nalaze u muzejskom fundusu, pokazale su se kao idealna prilika da se muzej na zanimljiv način predstavi javnosti.

Značenje pokrivala za glavu

Temi pokrivanja glave pristupilo se s dva aspekta: prvi prikazuje značenje pokrivala s muzeološke strane dok drugi otkriva značenja koja pokrivala imaju u ljudskom životu, tj. u onim zajednicama iz kojih potječu. Na izložbi tako možemo naći pokrivala prisutna u različitim kulturama, i to ne samo u prošlosti nego i danas. Vrsta i materijal od kojeg su pokrivala napravljena, njihov oblik, ukras ili način izradbe, daju nam niz podataka za razumijevanje kulturoloških, estetskih, gospodarskih i političkih prilika i značenja u određenom razdoblju.

Danas se pokrivala za glavu uglavnom vezuju za vjerski kontekst, a istraživanja razloga zašto pripadnici određenih skupina pokrivaju glavu rezultirala su uvidom u vjerske zakone i kulturne identitete. Osim već navedenih pokrivala vezanih uz razne običaje, tradiciju i vjeru, važan segment izložbe čine i pokrivala proizašla iz različitih životnih stilova. Oni također potvrđuju ulogu pokrivala za glavu u formiranju novih društvenih identiteta i vrijednosti.

Pokrivala za glavu kroz povijest

Zanimljive priče s izložbe

Prezentacijom predmeta s područja Hrvatske, Europe i svijeta, izložba donosi zanimljive i nepoznate spoznaje o (ne)pokrivanju glave kroz različite tematske cjeline čiji popis možete naći na stranici EMZ-a. U nastavku sam izdvojila neke meni zanimljive priče predstavljene na izložbi, uz popratni slikovni materijal.

Status žene

Odijevanje žena u okviru seoskih zajednica bilo je podvrgnuto oštroj kontroli. U nekim dijelovima Hrvatske udane žene morale su biti pokrivene, a negdje su čak morale rezati ili brijati kosu kako nijedan njezin dio ne bi bio vidljiv. Boja ukrasa, način vezivanja i količina raskoša diferencirali su primjerice neudanu, udanu i zaručenu ženu. Što je žena postajala starija, to je boja postajala zagasitija, a ukrasa je bilo manje. Ovaj segment izložbe prikazuje primjere iz različitih krajeva Hrvatske i ukazuje na statusnu ulogu pokrivala za glavu koja su žene tradicijski nosile.

Pokrivala za žene

Zagrebački klobučari i kitničari

Nažalost, svjedoci smo nestajanja tradicijskih obrta, ne samo zbog njihova manjka
popularnosti i uvoza robe s Istoka, nego i zbog manjka osjećaja za njihovu važnost u kontekstu očuvanja nematerijalne baštine. Zagrebački klobučari su se do 19. stoljeća udruživali u cehove, a kraj 19. stoljeća obilježeno je jačanjem trgovine na štetu obrta. Kako bi promovirali domaći proizvod zagrebački klobučari sudjeluju u domaćim i svjetskim sajmovima, a Zagreb se tada nazivao i „mali Beč“. Obrt se ponovno obnavlja nakon Drugog svjetskog rata kada se šeširi smatraju statusnim simbolima. Modne revije obrtnika postaju važni društveni događaji, a „mini-obrte“ možemo naći i danas. Tako u Zagrebu prepoznajemo obiteljske obrte poput Cahun, Škrgetić, Horvatić i Šešir, a veliki broj primjeraka možemo naći na izložbi.

Oprema zagrebačkih klobučara

Sluškinjina priča

Sluškinjina priča američka je tv-serija temeljena na istoimenom romanu kanadske
spisateljice Margaret Antwood. Zanimljivo je kako je nešto toliko suvremeno uključeno u izložbu i predstavljeno javnosti. Pokrivalo kakvo nose tzv. Sluškinje tu je da nas podsjeti na to kako su ženska prava uvijek prva na nišanu totalitarnih društava. Iskoristila bih ovu priliku da preporučim svim čitateljicama i čitateljima roman i seriju Sluškinjina priča kao jedno od najboljih stvari koje sam u posljednje vrijeme gledala/čitala.

Izložba šešira iz privatne kolekcije Đurđe Tedeschi

Izložba pod nazivom „Memories Are Made Of This – Šeširi iz privatne kolekcije Đurđe Tedeschi“ ujedno je i posljednja u nizu priča o (ne)pokrivanju glave.  Izložba je otvorena 15. studenog 2019., i to nakon završetka obnove kupolnog dijela tako da posjetitelj dolaskom na izložbu može vidjeti završni izgled.

Kakva je suvremena praksa nošenja šešira najbolje zna najpoznatija hrvatska dama u šeširu – Đurđa Tedeschi koja na ovoj izložbi predstavlja svoju kolekciju stvaranu dugi niz godina. Prema njezinim riječima – pravi je šešir uvijek ručno izrađen, a šešir kao glavni protagonist izložbe služi kao poticaj za njegov povratak u modu i očuvanje tradicijskih obrta.. Na izložbi se tako mogu naći primjerice šeširi iz poznatih dizajnerskih kuća poput Cardina, Yamamota, Saint Laurenta i drugih.

Privatna kolekcija Đurđe Tedeschi
Hana, Femisfera
Hana Bečeić
Prikaži sve članke od autora

Studentica koja voli pisati, u potrazi za nadahnućem. Ljubiteljica koncerata i dobre muzike, zaljubljena u prirodu, festivale i kampiranje. Umjetnica u duši, svestrana i uvijek spremna za nove avanture. Volim kulturu, a pisanje o njoj strast je koju oslobađam na Femisferi.

Trenutno nema komentara.

Ostavi svoj komentar

Vaša email adresa neće biti javno vidljiva.

Postani dio Femisfere

Prijavi se za newsletter i svaki mjesec saznaj više o temama koje te zanimaju!