fbpx

Onečišćenje zraka svake godine u EU-u prouzroči otprilike 400 000 slučajeva preuranjene smrti, stoji u tematskom izvješću Europskog revizorskog suda iz 2018. godine. Stanovnici gradova posebno su izložena skupina.

Zanimljivo je da je u Europskoj uniji još prije otprilike 30 godina doneseno zakonodavstvo o čistom zraku kojim se utvrđuju granične vrijednosti za koncentracije onečišćujućih tvari u zraku. Međutim, zrak loše kvalitete i danas je uobičajena pojava u većini država članica EU-a, a o čemu ovih dana sjedočimo i u Zagrebu. Sud je u svom izvješću iz 2018. utvrdio da europski građani i dalje udišu zrak koji je štetan za zdravlje poglavito zbog slabog zakonodavstva i loše provedbe politike.

Glavni uzroci onečišćenja zraka

Onečišćenje zraka nastaje kada se plinovi, čestice prašine i dim ispuštaju u atmosferu, što ga čini štetnim za ljude, infrastrukturu i okoliš. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) također klasificira onečišćenje zraka kao najveći ekološki rizik za zdravlje u Europi. Onečišćenje zraka u EU-u u prosjeku prouzroči više od 1000 slučajeva preuranjene smrti dnevno, što je više od deset puta broja stradalih u prometnim nesrećama. U grafikonu iz 2012. pogledajte gdje je po tom pitanju bila Hrvatska. Vjerujemo kako je sada situacija lošija.

Izvor: WHO, „Public Health and Environment (PHE): ambient air pollution DALYs attributable to ambient air pollution” (Javno zdravlje i okoliš: godine života izgubljene zbog bolesti prouzročenih onečišćenjem zraka), 2012.

Ovih dana je zrak u Zagrebu najviše onečišćen česticama PM10, čija je koncentracija od početka godine veća od uobičajenih prosječnih dnevnih vrijednosti. Te čestice su golim okom nevidljive te se obično sastoje od sulfata, nitrata, amonijaka, natrijum klorida, crnog ugljika i teških metala. Može sadržavati i koncentracije prirodne prašine koju obično nosi vjetar. Stručnjaci kažu da nastaju prije svega zbog loženja na kruta goriva, ispušnih plinova automobila i industrije.

Iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike kažu da su povišene vrijednosti, odnosno prekoračenja graničnih vrijednosti lebdećih čestica PM10 i PM2,5 kao i ostalih štetnih tvari u prethodnom periodu mjerene i u svim većim gradovima te industrijskim središtima kontinentalne Hrvatske: Zagrebu, Osijeku, Kutini, Sisku i Slavonskom Brodu.

Koje su ostale štetne čestice i koliko su opasne pročitajte u Tportal vodiču kroz oznake za štetne čestice iz zraka.

Koji je rizik za zdravlje od onečišćenja zraka

Glavna prijetnja zdravlju je mnogućnost ulaska štetnih čestica u dišne puteve, a mogu dospjeti i u krvotok. PM10 je štetan po zdravlje jer može izazvati upalu i infekciju nosnih i dišnih puteva, izazivajući niz poremećaja koji mogu voditi ka bolesti ili čak i smrti. Štetne čestice dovode do razvoja upale pluća i povećanja broja asmatičara, ali i pogoršanja astme i kroničnog bronhitisa.

Osim što zagađeni zrak najlošije djeluje na najosjetljivije dobne skupine, djecu, starije i kronične bolesnike, može ozbiljno utjecati i na zdravlje fetusa. Zato se trudnicama savjetuje da izbjegavaju zagađeni zrak i duži boravak vani, na isti način kao što im se savjetuje da ne puše cigarete te da izbjegavaju udisanje duhanskog dima.

Jesu li poduzete konkretne mjere

Gordana Pehnec, predstojnica Jedinice za higijenu okoline na Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada, je za Jutarnji list pojasnila postoje razne mjere za poboljšanje kvalitete zraka i navela sljedeće: ‘Općenito se ide na poboljšanje regulacije prometa i javnog prijevoza te na mjere koje se tiču energetske učinkovitosti jer ako je neki objekt bolje izoliran, manje se troši na grijanje, a onda je i manja emisija lebdećih čestica’. Pehnec je također navela da su akcijski planovi po pitanju kvalitete zraka zakonska obaveza za svaki grad u kojem se ustanovilo da ima onečišćenje koje je problematično, a sukladno ranije spomenutim EU zakonima.

Situacija sa zagađenjem možda nije alarmantna jer i ostali gradovi u Europi imaju loš zrak, ali stručnjaci potvrđuju da onečišćenje loše utječe na zdravlje – možda ne u ovom trenu, ali dugoročno. Nažalost, malo toga se poduzima sada i nemoguće je očekivati da će se kvaliteta zraka poboljšati tek u budućnosti – uvođenjem elekrtičnih automobila ili sličnim promjenama. Već sada je potrebno raditi na poboljšanju javnog prijevoza u gradovima, jačati svijest građana o ovom problemu, a ne stvari (točnije štetne čestice i prašinu) gurati pod tepih. U suprotnom će maske za lice i još veći zdravstveni problemi zbog zagađenja zraka postati svakodnevnica nas i naše djece.

Kvalitetu zraka u Zagrebu možete provjeriti online na sljedećoj stranici: ekokartazagreb.stampar.hr. U trenutku pisanja ovog članka nisu bili vidljivi podaci za područje Novog Zagreba, a već danima se izvještava da je situacija najlošija u Dugavama. Također, nitko ne daje konkretan odgovor koliko blizina odlagališta smeća na Jankuševcu ima utjecaj na ovu situaciju.

Prikaži sve članke od autora

U potrazi za pravim informacijama i zanimljivima ljudima. Vlasnica Dobre priče - za komunikaciju i digitalni marketing te pokretačica Femisfere. Antropologinja, informatologinja i novinarka u duši. Strastvena oko svega što radim, naročito oko pisanja i uređivanja sadržaja na Femisferi.

Trenutno nema komentara.

Ostavi svoj komentar

Vaša email adresa neće biti javno vidljiva.

Postani dio Femisfere

Prijavi se za newsletter i svaki mjesec saznaj više o temama koje te zanimaju!