fbpx

Razlog zbog kojeg pišem ovaj tekst je činjenica da sam danas vidjela veliki broj objava na društvenim mrežama koji poručuju: Budi pozitivan, nasmije se i pobijedi depresiju. Vjerojatno je razlog tim objavama činjenica da se 3. ponedjeljak u siječnju proglašava kao najdepresivniji dan u godini pa su svi odlučili dati recept kako preživjeti taj ponedjeljak.

Svatko s imalo zdrave logike će znati da je to laž, a oni bolje upućeni znaju da je vjerojatno riječ o marketinškom triku. Cliff Arnall – nekadašnji profesor na Sveučilištu Cardiff je prije šest godina za Sky Travel, britanski televizijski kanal o putovanjima, pisao o Plavom ponedjeljku. Tako je nazvao dan u kojem se većina ljudi odreće novogodišnjh odluka, bankovni računi su prazni zbog trošenja u vrijeme blagdana, a vrijeme tmurno i dan kratak. Naravno da ne postoji znanstvena osnova za definiranje ovakvog dana, a velika je vjerojatnost kako se objavom o Plavom ponedjeljku pokušalo potaknuti što više ljudi da rezerviraju putovanja i tako ostanu pozitivni.

Kako je nastala kultura pozitive

Upravo putem društvenih mreža se širi taj val lažne pozitive. Ne priča se i ne piše previše o tuzi, melankoniji i depresiji nego nude knjige o pozitivnom razmišljanju i izreke koji potiču bezgranično pozitivnu misao kao ključ sretnog života.

A kako postići tu životnu sreću ako ne znamo tko smo i kuda idemo. Ako nismo iskusili tugu, gubitak drage osobe, strah i ako se nismo nadali da će biti bolje te uostalom težili tome. Bez loših vremena nećemo moći cijeniti ona dobra. Konzumerizam i marketing nas žele poučiti da moramo ostati pozitivni, kupiti ovo ili ono kako bi bili sretni i ispunili svoj pravi potencijal. Kao da se sreća može kupiti. Dobar i ugodan život možda mogu, ali prava sreća ne može.

Ne postoji osjećaj sreće ako niste iskusili tugu

Budući da je sreća stanje uma, da biste to stanje postigli trebate iskusiti i emocije koje nije poželjno doživjeti. Nema zadovoljstva bez da se prvo suočite sa problemima koje morate savladati. Sve naše emocije su važne. I on ugodne i one neugodne.

Strah postoji kod svakog čovjeka, bez obzira je li riječ o uspješnom poslovnom čovjeku, holivudskom glumcu, vašim susjedima, poslovnim partnerima, šefovima i prijateljima. Bez straha ne bismo razvili hrabrost. A kada netko kaže da se ničega ne boji, znači da živi u iluziji.

Isto kao što žive u iluziji i oni koji vam govore da morate uvijek biti pozitivni. To je kao da cijeli život gurate glavu u pijesak i ne suočite se s problemima. Samim time nikada nećete vidjeti sunce.

Život je nemilosrdan. Neke stvar će nam se ostvariti, a neke neće. Nekim ljudima ćemo biti važni, nekima ne. Neke stvari možemo mijenjati, neke ne možemo. Ali ako smo svjesni toga, lakše ćemo prolaziti kroz život.

Ako nismo zadovoljni ili ako se ljutimo, promijenit ćemo svoj život na bolje

Ljutite se! Ljutnja može biti jedna od najkorisnijih emocija. Jer ako ste ljuti na nešto, to znači da niste zadovoljni trenutnom situacijom ili odnosnom koji imate s nekom osobom. To znači da je vjerojatnije da ćete poželjeti promijeniti tu situaciju i učiniti neke pomake.

Ako bi se stvarno naljutili na nešto što nas muči kao društvo, možda bi se to promijenilo! Sjedenje za računalom, govoreći ljudima da se osmjehnu jer svijet je lijep, ne mijenja ništa! U stvari to samo pokazuje da nismo previše nezadovoljni i da ne očekujemo da se stvari promijene na bolje jer još uvijek ne utječu previše na nas.

Tuga nas povezuje jače nego bilo koja druga emocija

Tuga je također važna, jer kada smo tužni te to priznamo sebi i drugima, lakše ćemo se povezati. Emocije su te koje povezuju ljude. Zar stvarno mislite da nas sve na ovom svijetu povezuje sreća i dobra djela? Mislite li stvarno da je život kao jedan od Disneyjevih filmova? Zaboravite na to! Ništa nas ne povezuje kao bol koju proživljavamo.

Empatija je jedna od čovjekovih najvrijednijih osobina, a u digitalnom svijetu polako zaboravljamo na nju. Sve teže ćete pronaći nekoga tko ima ikakvu empatiju prema bilo kome. Svi su postali previše koncentrirani na vlastitu lažnu sreću. Zaboravite na tuđe suosjećanje putem poruka, mailova i drugih online sredstava komunikacije. Nazovite nekoga ili na kavi podijelite zašto ste tužni. Bit će vam lakše, a i povezat ćee se s dragom osobom jače nego ikad.

Bez straha nema napretka

Strah nije beskorisna emocija! Strah nas sprečava da radimo gluposti poput hodanja po sredini ceste ili skakanja u more ako ne znamo plivati.

I bez da se prvo bojim, kako ćemo nešto naučiti i suočiti s nekim strahom?

Ako potisnemo strah jer nam svi govore da je on nepoželjan, donosit ćemo nagle i nepormišljene odluke. Možda olako pustiti neke ljude iz svog života, možda propustiti neke dobre prilike… U najgorem slučaju, učinit ćemo nešto za čime ćemo žaliti cijeli život. Samo zato jer nam je netko rekao da moramo biti pozitivni, a mi nismo promislili.

Stop negativi, ali i lažnoj pozitivi

Ovaj tekst nije napisan kako bi vam rekla da ne pokušavate razmišljati pozitivno ili da se ne nadate boljim stvarima, iako se možda čini kao da to govorim. Upravo suprotno, mislim da je nada sve što imamo na svijetu. Nikako ne smijemo cijelo vrijeme biti pesimistični. Ali ne smijemo zanemariti i one negativne emocije. Život nikada neće biti onakvim kakvim ga zamišljamo, ali ako radimo na sebi bit će najbolja moguća verzija.

Ono što trebamo je suočiti se s osjećajima zbog kojih nam je neugodno. Moramo u svojim mislima otkriti što nije u redu i raditi na tome. Trebamo otpustiti loše stvari i pokrenuti one dobre. Nažalost, mediji i društvene mreže nas pritišću da moramo uvijek biti sretni i da ne smijemo pokazivati da smo se slomili. No, ne govore da je sreća stanje uma i da nije nešto što možemo zapovijediti našem mozgu.

Lijeva strana mozga logički obrađuje probleme, sistematizira stvari i slaže ih u ladice, planira, kombinira, vidi podijeljenost i razlike te kontrolira osjećaje. Desna strana mozga uočava sličnosti, vidi cjelinu, kreativna je, izlazi iz struktura, teži slobodnom izražavanju emocija te obrađuje probleme. Dopustimo i jednoj i drugoj strani da odrađuje svoj posao.

Prikaži sve članke od autora

U potrazi za pravim informacijama i zanimljivima ljudima. Vlasnica Dobre priče - za komunikaciju i digitalni marketing te pokretačica Femisfere. Antropologinja, informatologinja i novinarka u duši. Strastvena oko svega što radim, naročito oko pisanja i uređivanja sadržaja na Femisferi.

Trenutno nema komentara.

Ostavi svoj komentar

Vaša email adresa neće biti javno vidljiva.

Postani dio Femisfere

Prijavi se za newsletter i svaki mjesec saznaj više o temama koje te zanimaju!