fbpx

“Znači, ništa do sada me nije bacilo u depru kao ova situacija sada. Upravo pregledavam najnovije vijesti iz svijeta i kod nas….”, samo je dio poruke koji sam dobila jutros na svom mobitelu.

“Baka, hoće li ovaj virus doći i do nas”, prepričava mi mama u razgovoru strah koji moj nećak ima zbog ove cijele situacije. Naravno, smiruje ga, a mene dodatno motivira da napišem ovaj tekst.

Za većinu nas je stres sastavni života. No, upravo visoka razina stresa pa čak i straha koji vlada ovih dana zbog širenja koronavirusa (Convid19) može imati negativan utjecaj na imunološki sustav te fizičko zdravlje, ali i psihičko zdravlje svih nas. Stoga sam odlučila provjeriti što stručnjaci psiholozi kažu o tome, a prije toga par važnih stvari o tome zašto je važno izbjeći pretjerani strah.

Kontrola razine stresa i straha je jako važna za cjelokupno zdravlje

Stres je ponekad motivator koji nam pomaže da savladamo neke prepreke. Slično kao i strah zbog kojeg možemo postati oprezniji i odgovorniji. To je osobitno važno u situacijama poput ove s epidemijom. No, potrebno je pripaziti da strah i stres ne počinju dominirati našim odlukama i utjecati na naše zdravlje. Naime, kroničan stres može oslabiti imunološki sustav, a stvaranje panike i straha će imati dalekosežne posljedice na našu psihu.

‘U ovo vrijeme kada je atmosfera u društvu i medijima zasićena fokusom na temu koronavirusa teško je ne osjetiti neugodne osjećaje. Oni mogu biti različiti – strah, ljutnja, zabrinutost… Važno je sjetiti se kako sve emocije usmjeravaju i naše misli u određenom smjeru te nam otežavaju objektivno gledanje na situaciju i racionalno ponašanje. Važno je sjetiti se kako imamo moć utjecati na sebe i na bližnje oko sebe te svjesno i pažljivo upravljati time.  Naime, važno je biti nježan prema sebi i promisliti što je to što nam pruža mir i sigurnost, a da time ne ugrožavamo druge oko sebe. Tražiti za sebe što nam treba – nekome je to odmak, mir i vrijeme za sebe, a nekome je to razgovor s dragom osobom’, kaže nam Tea Knežević, magistra psihologije, direktorica Centra Proventus d.o.o.

Ovaj savjet je iznimno važan jer kod stresa se tijelo automatski prilagođava i ulazi u stanje obrane od doživljene prijetnje. U tom trenutku simpatički živčani sustav šalje poruku nadbubrežnim žlijezdama koje počinju proizvoditi noradrenalin pa kortizol i adrenalin. Svaki od hormona stresa ima specifičnu ulogu u jačanju imuniteta. Noradrenalin mobilizira obrambene stanice u krvotok, adrenalin ih šalje u kožu gdje služe kao štit u slučaju ozljede, dok kortizol drži imunitet u pripravnosti na obranu od infekcije.

Visoka razina stresa slabi imunitet

U stresnim situacijama i pri pojačanoj proizvodnji navedenih hormona dolazi do smanjenja limfocita u tijelu – bijela krvna zrnca koja pomažu u borbi protiv infekcije. Što je niža razina limfocita, u većoj ste u opasnosti od virusa, navodi Saul McLeod na Simply psychology.

Visoka razina stresa također može doprinijeti razvoju depresije i anksioznosti, što opet dovodi do većeg rizika za upalu i razvoj bolesti. Dugotrajno, trajna, visoka razina upale upućuje na pretjeran rad, odnosno opterećenje imunološkog sustava koji bi nas trebao štiti od različitih patogena, kao što su mikroorganizmi, stafilokoki, mikotoksini, virulentni i virusi. 

Prijedlozi psihologa za što bolju kontrolu razine stresa

U nastavku donosimo prijedloge navedene na stranici The Conversation, a koji se temelje na psihološkoj znanosti i mogu vam pomoći u što boljem podnošenju i sagledavanju situacije s koronavirusom, a koje je na svojoj stranici prenijela i mr.spec. Neli Abramić Čehić, klinički psiholog.

  1. Smanjite pregledavanje sadržaja na Internet
    Kod ljudi koji teže prihvaćaju neizvjesne situacije postoji veća vjerojatnost da će osjetiti povišenu anksioznost pa je prijedlog psihologa da smanje provjeravanje informacija o koranvirusu na internetu.
  2. Ne opirite se anksioznosti
    Anksioznost raste proporcionalno onome koliko se osoba pokušava riješiti anksioznosti, stoga kada se pojavi val anksioznosti vezan za koronavirus, primijetite i opišite to iskustvo samima sebi ili nekoj bliskoj osobi, ali bez prosuđivanja. Oduprite se nagonu da pobjegnete od takvih misli ili da smirujete svoje strahove opsesivnim čitanjem novosti o virusu. Suočavanje s anksioznošću u sadašnjem trenutku, dovest će dugoročno do manje anksioznosti.
  3. Usmjerite se na otkrivanje novih stvari ili aktivnosti
    Prijetnja našem zdravlju pokreće strah koji je u osnovi svih strahova, a to je strah od smrti. Suočiti se s podsjetnikom o vlastitoj smrtnosti dovodi do toga da postajemo žrtvom anksioznosti vezane za zdravlje i pretjerano smo usredotočeni na bilo kakve znakove bolesti. Uključite se u neku aktivnost koju možda vć godinama želite započeti i preuzmite odgovornost za svoj život. Usmjerenost na otkrivanje nekih novih stvari u životu može vam pomoći da se riješite neizbježne tjeskobe.
  4. Mentalno ste otporniji nego što mislite
    Naši su mozgovi jako dobri u predviđanju najgoreg scenarija, međutim, istraživanja kažu da ljudi imaju tendenciju precijeniti koliko će na njih loše utjecati neka negativna događanja, a podcijeniti koliko će se u stvari dobro nositi i prilagođavati se na tešku situaciju. Imajte na umu da ste otporniji nego što mislite, što vam može pomoći da ublažite anksioznost.
  5. Pratite kompetentne izvore
    Moramo znati da smo skloni pretjerivati i precjenjivati opasnost od nepoznatih prijetnji u odnosu na one koje već poznajemo. Kako bi smanjili anksioznost, psiholozi preporučuju da ograničite svoju izloženost vijestima o koronavirusu na ne više od 30 minuta dnevno, prateći pritom kompetentne izvore. Sjetite se da postajemo još anksiozniji kada se suočavamo sa situacijama koje su nam nepoznate, a anksioznost djeluje tako da nam se tada sve čini još strašnijim.
  6. Pojačajte brigu o sebi
    Pojačajte brigu o sebi i sjetite se isprobanih strategija za prevenciju i ublažavanje anksioznosti. Osigurajte si adekvatan san, redovito vježbajte, prakticirajte tehnike za opuštanje, provodite vrijeme u prirodi ako je to moguće. Kada ovakva ponašanja postanu prioritet, to će dugoročno imati pozitivan utjecaji na vaše psihološko dobro stanje i osnažit će vaš imunološki sustav.
  7. Potražite stručnu pomoć
    Ljudi sa sklonošću anksioznosti i srodnim poremećajima, mogli bi se osjetiti posebno preplavljeni negativnim osjećajima tijekom ove epidemije. Slijedom toga mogu se pojaviti simptomi anksioznosti koji ometaju normalno funkcioniranje na poslu, održavanju bliskih veza i odnosa ili poteškoće u vođenju brige o sebi i drugima. Kada simptomi postanu ozbiljni, preporuka je potražiti stručnu pomoć psihologa.

‘Uz prethodno navedene savjete i smjernice, jedan od važnih načina je i pomoći si strukturirati vrijeme na razini – koliko informacija mi treba, i iz kojih izvora želim primati informacije o aktualnoj situaciji i potrebnim mjerama i uz to, štititi se od tuđih reakcija koje nas preplavljuju ili plaše. Dodatno, bitno je sjetiti se svoje društvene odgovornosti i društveno odgovornog ponašanja. Kako naše ponašanje ili naše riječi i smjernice utječu na ljude oko nas. Pomažemo im ili pak odmažemo. Jesu li naša ponašanja konstruktivna i u redu za druge ili su naša ponašanja dobra za nas ali njima ugrožavamo druge. Sve ove odluke je teže ispravno donijeti kada smo pod utjecajem intenzivnih emocija, stoga je prije svega važna emocionalna regulacija sebe i svojih emocija, a zatim i pokazivanje empatije i pomoći u regulaciji naših bližnjih’, napominje psihologinja Tea Knežević.

U cijeloj stuaciji nije samo važno kako smo se mi sami postavili prema cijeloj situaciji, hoćemo li čitati informacije sa svih dostupnih izvora ili ćemo napraviti odmak. Osim što ćemo se izolirati ako postoji sumnja od zaraze i paziti na higijenu te jačati imunitet, jako je važno da budemo socijalno osjetljivi. Stoga sam pitala Teu Knežević što o tome može reći kao stručnjak.

‘Društveno odgovoran dio vezan je i uz pomišljanje o tome kako možemo doprinijeti i pomoći ugroženijim skupinama, ipak pri tome je nužno poštivati smjernice opreza kako ne bi, iz najbolje namjere, učinili nešto štetno. Emocije nas uglavnom aktiviraju i u redu je koristiti tu aktivaciju kako bi ju usmjerili u pomaganje drugima, no i u tome je važno prepoznati mjeru i balans zaštite sebe i zaštite drugih oko nas’, zaključuje Tea Knežević.  

Prikaži sve članke od autora

U potrazi za pravim informacijama i zanimljivima ljudima. Vlasnica Dobre priče - za komunikaciju i digitalni marketing te pokretačica Femisfere. Antropologinja, informatologinja i novinarka u duši. Strastvena oko svega što radim, naročito oko pisanja i uređivanja sadržaja na Femisferi.

Trenutno nema komentara.

Ostavi svoj komentar

Vaša email adresa neće biti javno vidljiva.

Postani dio Femisfere

Prijavi se za newsletter i svaki mjesec saznaj više o temama koje te zanimaju!