fbpx

Većina nas o kortizolu zna da je riječ o hormonu na koji uvelike utječe stres te da ga izlučuje kora nadbubrežne žlijezde i da sudjeluje u regulaciji metabolizma ugljikohidrata, masti i proteina. No, on je dio vrlo složenog procesa i uvelike utječe na naše cjelokupno zdravlje. Zato sam sve o kortizolu odlučila pitati dr. med. Sanju Toljan, spec. anesteziologije, reanimacije i intenzivnog liječenja te osnivačicu Poliklinike Orlando. Doktorica Toljan se najviše bavi poremećajima hormonskog sustava i liječenjem bioidentičnim hormonima te je odličan sugovornik za ovu temu.

Kortizol i njegova uloga u tijelu

Dr. Toljan kaže kako je kortizol je hormon koji se luči u tijelu djelovanjem osovine hipotalamus-hipofiza-nadbubrežne žlijezde. Navodi da je njegova uloga u tijelu pokretačka, mobilizira energiju za sve životne procese, uspostavlja ritmičnost u organizmu, sinkronizira djelovanje endokrinog, imunološkog i neuralnog sustava, uspostavlja cirkadijani ritam, laički – kortizol je dirigent funkcija organizma.

‘Bez kortizola ne možemo živjeti, on je vitalan hormon, bez kojeg nema pokretanja procesa. Zamislite ga kao vatru u organizmu, No vatra je potrošačka sila, troši gorivo, tako isto i kortizol je potrošni hormon, kažemo katabolni, daje energiju, ali i troši resurse. Kada je njegova razina previsoka ili preniska, organizam se prilagođava tom energetskom zahtjevu i zato je ključan za razumijevanje cijele energetike tijela’, naglašava dr. Toljan.

Kako umor i spavanje danju utječu na kortizol

Na moje pitanje što najviše utječe na lučenje kortizola te koja je neka normalna razina kortizola, dr. Toljan odgovara: ‘Hipotalamus prvi daje nalog hipofizi, a ona pokreće nadbubrežne žlijezde da ga luče. Rekli bismo da je mozak, čiji je hipotalamus dio, najvažniji za lučenje kortizola. Mozak dobiva informacije iz tijela i na osnovu toga prilagođava lučenje kortizola. Kada je vaše tijelo umorno danima, mozak će smanjiti katabolizam i dat će vam manje kortizola’.

Doktorica Toljan dodaje da ako ste danima u strahu, mozak će vam dati puno kortizola jer misli da trebate ići u borbe te opisuje: ‘Ako spavate danju, a ne noću, onda će vam ukinuti dnevni kortizol, a dati noćni. U slučaju da to sve potraje predugo, može biti da će doći do iscrpljenja nadbubrežnih žlijezdi zbog krivih zahtjeva, te će one početi raditi “zbunjeno”, tj. davat će vam kortizol kad vam ne treba, i oduzimati kad vam treba. Vaše potrebe neće više biti u skladu s ponudom i tu počinje problem. Kortizol treba imati zdrav uzorak lučenja, dakle ujutro visok, poslijepodne niži, a navečer ga treba obustaviti‘.  

Kada razina kortizola dostiže vrhunac

Kortizol i melatonin su hormoni čije nam razine pokazuju kakav cirkadijani ritam imamo. Kortizol je dnevni, a melatonin noćni hormon. Doktorica Toljan pojašnjava kako nam njihove razine danju i noću govore kako je organizam “naštiman”. ‘Pravilno lučenje kortizola kreće negdje u ranim jutarnjim satima, vrhunac dostiže oko pola sata nakon buđenja, polako se spušta do oko podneva, poslijepodne nastavlja lučenje, ali daleko manje, dok u 20 sati polako jenjava. Melatonin se pojavom mraka počinje lučiti, jer je mrak njegov stimulans. Bez mraka nema melatonina. Pravilna izmjena kortizola i melatonina i njihova ritmičnost osnova su cirkadijanog ritma i pravilnog rada hormona‘, pojašnjava doktorica.

Što sve utječe na poremećaje u lučenju kortizola

Kada govorimo o abnormalnosti i poremećajima u lučenju kortizola, doktorica kaže kako je mozak kompjuter koji prima informacije iz periferije tijela, sve zna i sve uzima u obzir te na osnovu toga daje kortizol.

‘Vi ne možete ustati ujutro i reći, ja danas želim kortizol u 10, 13 i 18 sati, to nije takva vrsta odnosa. Vi možete trenirati organizam da mozak dobiva prave informacije, ali ne možete tražiti kortizol, koji je posljedica čiste moždane aktivnosti. Ako se danima budimo s napetošću, onda organizam šalje mozgu informaciju da je pred nama rat u kojem se trebamo boriti. Dat će nam kortizol, no ako to traje danima, mjesecima i godinama, doći će trenutak kada će zbog zaštite organizma mozak to prestati raditi, Kada iscrpimo kompenzacijske mehanizme i dovedemo tijelo “na visoke okretaje”, najvjerojatnije puca normalna reakcija i organizam kaže “ne”. Tada počinje nepravilno lučenje, zbunili smo kompjuter-mozak i on počne autonomno raditi’, opisuje doktorica Toljan.

Osim kronične napetost, postoje i drugi faktori koji mogu poremetiti lučenje kortizola, a to su prehrana i fizička aktivnost. Doktorica navodi kako će stres, kriva prehrana, manjak ili višak fizičke akitvnost, a sve u krivo vrijeme, disregulirat lučenje kortizola i onda imamo autoimune poremećaje, infekcije, kronične bolove, depresije, proljeve, zatvore i sve što već s time ide. Naglašava kako je za naše zdravlje jednaki problem višak ili manjak kortizola jer manjku prethodi višak.

Testiranje kortizola i najbolja metoda za to

Doktorica Toljan kaže kako je kortizol najbolje testirati iz sline, a da to potvrđuju i brojni znanstveni radovi. Uzorci se uzimaju nekoliko puta dnevno i crta se krivulja, koja se onda uspoređuje s normalnom.

‘Krivulja pokazuje cirkadijani ritam organizma i predstavlja jako efektivan dijagnostički pokazatelj. Od kada ju primjenjujem u svojoj Poliklinici Orlando, uspjela sam mnogim nesretnim ljudima, koji su imali dobre nalaze, a loše su se osjećali, pokazati u čemu je njihov problem. Kortizol im je bio disreguliran. Ta dijagnoza je prisutna kod 95% mojih pacijenata. I sama sam imala taj problem, koji sam uspjela riješiti. Zapamtite, to su ljudi sa “urednim” nalazima, koji su uglavnom bili loše, zato su mi se i obratili, Medicina je njima rekla da su zdravi’, kaže doktorica Toljan.

Strest i napetost te na koji način utječu na kortizol te adrenalin

Kortizol nazivaju i hormon stresa pa se često postavlja pitanje mogu li stresne situacije trenutno povećati razinu kortizola ili je ipak potreban neki vremenski odmak kako bi došlo do ozbiljnog poremećaja u njegovom lučenju. Drugim riječima, doktorica sam postavila pitanje je li veći problem ako smo pod stalnim stresom ili ako smo, možda i nesvjesno, zabrinuti oko određenih stvari kao što je nedavni potes u Zagrebu, neizvjesnost zbog situacije s virusom.

Ona je na to odgovorila: ‘Stresan način života je ono što ja zovem kronična napetost, predstavlja poticaj za lučenje kortizola, no ako su vaše nadbubrežne žlijezde već kronično tjerane da ga luče, u nekom momentu, hipotalamus će reći: Stop, ovo je opasno. Tada više nema kortizola. I što ćemo sad? Organizam odmah uključuje rezervno napajanje-simpatički živčani sustav, koji udara u nadbubrežnu žlijezdu i kaže: Pali adrenalin. Kortizol je dizel, fino gori, daje snagu, a adrenalin je kerozin, alkohol, to je eksplozija koja troši nemilice. Dakle, vaš mozak je mislio da ste u ratu, davao vam je kortizol koliko je vidio da može, kad je postalo opasno, prekinuo je, ali vas nije napustio, dao vam je adrenalin za preživljavanje, za bijeg, s velikim troškovima.

‘Nažalost, većina ljudi upravo radi samo na adrenalinu, jer kortizol više ne luči ciklički, ima samo jednu malu bazalnu sekreciju, ali više nema nikakvog ritma. Čak 40% mojih pacijenata ima takvu izravnanu liniju kortizola, nikakvu ritmičnost niti sinkronizaciju, njihovi organi ne znaju što i kada trebaju raditi. Oni rade na adrenalinu, a ne trebam vam govoriti kako to izgleda, nadam se da svatko zna kako izgleda biti u dominaciji hormona adrenalina‘, kaže doktorica Toljan.

Kako nam naše tijelo pokazuje da dolazi do manjeg ili jačeg lučenja kortizola

Prema svemu što je doktorica navela, svako od nas kortizol može pratiti gledajući kakve su nam večeri i jutra. ‘Ako ste ujutro odmoreni, puni energije, veseli, onda imati super jutarnji kortizol. S druge strane, ako ste navečer umorni i lako zaspete te spavate cijelu noć, onda su vam i večernje i noćne razine u redu. Tijekom popodneva trebate imati manje snage. To je normalno, sve izvan toga je disregulacija’, kaže dr. Toljan.

Kortizol kao i svi drugi hormoni ima utjecaj na naše mentalne sposobnosti i raspoloženje. Tim utjecajem se bavi PNEI – psihoneuroendokrinoimunologija, nova medicinska struka, za koju doktorica Toljan kaže da za razliku od svih dosadašnjih, integrira, a ne cijepa. Kortizol i psiha su bidirekcionalno povezani, jedan na drugoga utječu, psihom možete mijenjati hipotalamus, a niski ili visoki kortizol mogu se manifestirati kao anksioznost ili depresija, danas najčešće zastupljeni psihološki poremećaji.

Kortizol utječe i na spolno zdravlje žene

Kortizol jako utječe na menstrualni ciklus, a doktorica Toljan kaže da to svakodnevno viđa. Dok ne uspostave ritmičnost kortizola, žene će uvijek imati problema a ciklusom. To znam iz vlastite prošlosti i iz većine sadašnjosti mojih pacijentica. Nema zdrave reproduktivne funkcije ako kortizol signalizira mozgu ratno stanje u organizmu.

No, dobra vijest je da sami možemo regulirati lučenje hormona stresa, iako za to ne postoji ‘magična tableta’. ‘Hipotalamus mora ponovno uspostaviti zdravi odnos s organizmom da počne davati kortizol u pravilnim mjerama. Kada počnemo komunicirati pravilno sa svojim kompjuterom u glavi, sve se popravi, i začudo, vrlo brzo. Kao što ja volim reći, svaka se bolest može izliječiti, ali ne i svaki čovjek, jer treba doći do odluke za promjenom. Jedino tako hipotalamus može krenuti, nitko vas ne može natjerati da budete zdravi, vaš kompjuter to mora prepoznati u vama’, kaže doktorica Toljan.

Tehnike smanjivanja adrenalina

I za kraj, zamolila sam doktoricu da kaže nešto o svom programu rehabilitacije koju je razvila u suradnji s Makronovom pa ga je predstavila ukratko: ‘Da eto, baš prije ove nesretne pandemije trebali smo početi s programom rehabilitacije za PNEI sustav (psihoneuroendokrinoimunološki). Trajao bi 8 tjedan po 2 poslijepodnevna dolaska tjedno (after work), gdje bi se polaznike učilo tehnikama reprogramiranja organizma. Program je napravljen po uzoru na moderne i znanstveno utemeljene rehabilitacijske programe te uključuje tehnike balanisiranja autonomnog živčanog sustava, dakle, smanjivanja adrenalina, a povećanja kortizola, te uspostavljanje ritmičnosti. Na programi bi radili naši vrhunski stručnjaci iz tog područja’.

‘Akademkinja Vida Demarin i ja začetnice smo ideje o integracije PNEI u svakodnevnoj kliničkoj praksi te uskoro završavamo priručnik iz PNEI na kojem je radilo dvadeset istaknutih svjetskih i domaćih stručnjaka. Jako smo ponosne da će ovo znanje sada biti dostupni i liječnicima, i to na hrvatskom jeziku i neskromno dodajem da je ovo u svijetu prvi priručnik za kliničare iz te teme. Svoje ogromno životno i stručno iskustvo akademkinja Demarin i ja smo pretočile u priručnik koji će možda donijeti nove medicinske paradigme, tako potrebne u ovo doba krize. U svakom slučaju, pomaka će biti, a pustimo budućnost da govori u naše ime’, zaključuje doktorica Toljan.

Možda ćete zanimati i ovo: Kako ubrzati metabolizam – dvije najvažnije stvari koje možemo učiniti

Imaš li sličnu priču ili nešto što želiš podijeliti, javi nam se na moja@femisfera.com

Prati nas na Facebooku i Instagramu. Pretplati se na naš newsletter.

Prikaži sve članke od autora

U potrazi za pravim informacijama i zanimljivima ljudima. Vlasnica Dobre priče - za komunikaciju i digitalni marketing te pokretačica Femisfere. Antropologinja, informatologinja i novinarka u duši. Strastvena oko svega što radim, naročito oko pisanja i uređivanja sadržaja na Femisferi.

Trenutno nema komentara.

Ostavi svoj komentar

Vaša email adresa neće biti javno vidljiva.

Postani dio Femisfere

Prijavi se za newsletter i svaki mjesec saznaj više o temama koje te zanimaju!