fbpx

Scrollanje po portalima i društvenim mrežama bez da naiđemo na bar jedan #girlboss hashtag jednako je vjerojatno tome da smo u ovo doba pandemije ostvarili baš sve nerealne ciljeve koje smo si zacrtali u ožujku i postali najbolja verzija sebe.

Ne tako davne 2014., taj je hashtag popularizirala Sophia Amorusso, američka poduzetnica i pokretačica brenda Nasty Gal, koja ga je upotrijebila kao naslov vlastite autobiografije. #GIRLBOSS je lagano štivo u kojem možete saznati kako je iz jednog vintage e-Bay dućana nastao multimilijunski modni brend – ali i nekoliko crtica iz života mlade i buntovne žene koja pokušava shvatiti što želi učiniti sa svojim životom. Autobiografija je bila samo početak cijelog pokreta koji je aktualan i danas te obuhvaća milijune žena diljem svijeta.

Kroz godine, #girlboss evoluira i postaje simbol ženskih poduzetnica, blogerica, znanstvenica, medijski eksponiranih ličnosti i drugih mladih ambicioznih žena. Isto tako, pokret postaje i predmetom kritike mnogih koji smatraju kako upravo korištenje tog termina potiče patronizirajući pristup ženama, iskorištavanje i izvrtanje feminizma s ciljem promocije kapitalističkih vrijednosti te postavlja financijski i poslovni uspjeh kao glavni kriterij uspjeha žene.

Ipak, svi smo mi aktivni sudionici u kreiranju pop-kulture i zbog toga kao individue imamo slobodu definirati kakvu simboliku popularni termini za nas imaju. Za mene, #girlboss predstavlja neustrašive i samosvjesne žene koje se bora za prava svih, a pogotovo žena i ranjivih skupina, preuzimaju kontrolu nad svojim životom i život posvećuju borbi za bolju zajednicu. Zbog toga, u ovom ti tekstu predstavljam 5 mladih žena koje su svoje djelovanje usmjerile zajednici i pokazale kako je ono za što se bore veće od bilo kakvog trenda ili hashtaga.

Dorotea Šušak

Kao mlada umjetnica, dramaturginja i aktivistkinja, Dorotea kroz svoju umjetnost i stvaranje progovara o problemima i nepravdama u njenoj okolini, a ujedno je i glas onih koje se često ne čuje (ili ne želi čuti). U 2016. godini je zajedno sa svojim kolegama i kolegicama kampirala pred Ministarstvom znanosti i obrazovanja, kako bi upozorila na kašnjenje isplate državnih stipendija za studente ugroženog ekonomskog stanja, a prošle je godine osmislila autorski projekt koji se bavi vršnjačkim nasiljem pod nazivom „Sakrij se negdje daleko. Do smrti.“.

Dora Kršul

Dora je magistra novinarstva koja je 2018. godine primila nagradu Hrvatskog novinarskog društva za istraživačko i internetsko novinarstvo, a već dugi niz godina prati događanja u obrazovanju. Neki od njezinih članaka razotkrili su goruće probleme i afere hrvatskog osnovnog, srednjeg i visokog školstva. Neustrašivo prokazuje i sve nelogičnosti vezane uz akademsku zajednicu i rektora zagrebačkog sveučilišta, a zbog čega je i sama pretrpjela ad hominem napade od njega samog. Ipak, zajedno sa svojim kolegama nastavlja borbu za kvalitetnije obrazovanje i viši standard mladih.  

Maja Osmančević

Uz studij na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Maja se još od 2016. godine bavi pravima izbjeglica i migranata, kao i borbi protiv kršenja njihovih ljudskih prava. Jedna je od osnivačica inicijativa Studenti za izbjeglice i Zeleni Filozofski, članica Studentskog zbora FFZG-a i Aktivističke grupe Zelene akcije te kontinuirano surađuje s drugim aktivistima i organizacijama. Kao članica Inicijative “Dobrodošli!”, sudjelovala je u izradi dvaju izvještaja o nasilnim protjerivanjima izbjeglica iz Republike Hrvatske, a u 2018. godini organizira međunarodni simpozij “Krimigracija”.

Mateja Medlobi

Mateja je dugogodišnja aktivistkinja i jedna od pokretačica inicijative Ljudi za ljude. Inicijativa je pokrenuta 2018. godine, djeluje uz pomoć velikog broja građana te je njen glavni cilj pomagati starijim, nemoćnim i socijalno ugroženim sugrađanima. Kroz djelovanje inicijative, prikupljena je pomoć za građane iz raznih dijelova Hrvatske, a mreža solidarnosti sve je veća. Tijekom pandemije, organizirana je akcija #pomozisusjedima, kako bi se starijima i nemoćnima omogućila opskrba namirnicama i ostalim potrepštinama.

Tea Žakula

Za razliku od ostale četiri mlade žene, Teu osobno ne poznajem, no kroz medije pratim njen rad i mislim da je definitivno bitno spomenuti ju. Ona je znanstvenica koja se bavi energetskom učinkovitošću, magistrirala je i doktorirala na MIT-u, a zatim se vratila u Hrvatsku. Ovdje nastavlja rad na znanstvenim projektima na zagrebačkom FSB-u uz suradnju s MIT-om. Osim u znanstvenom radu, istaknuta je po svojim nastojanjima da razbije predrasude o ženama u STEM-u, bavi se popularizacijom tog područja i  aktivno se bavi očuvanjem hrvatske tradicijske baštine.

Ako želiš biti #girlboss kakvu zajednica očajnički treba, pozivam te da popratiš rad ovih 5 mladih i divnih žena, da nađeš slične primjere žena koje mijenjaju i pokreću, i najvažnije – sama se nastaviš boriti za ono u što vjeruješ! Vjerujem u tebe!

Tekst je pripremila Kaja Pavlinić, pokretačica Proaktiviraj.me. Svakako ju zaprati na Facebook stranici.

Možda ćete zanimati i ovo: Tanja Džido: Nije potrebno biti poduzetnica da biste bili šefica svog života

Trenutno nema komentara.

Ostavi svoj komentar

Vaša email adresa neće biti javno vidljiva.

Postani dio Femisfere

Prijavi se za newsletter i svaki mjesec saznaj više o temama koje te zanimaju!