fbpx

Kreću sezonska sniženja, ove godine nešto ranije nego inače. Nedavno je i jedan strani trgovački lanac objavio da će u šatoru u jednom zagrebačkom kvartu imati akcijsku prodaju proizvoda. Jedan poznati svjetski brend odjeće je na svom web-shopu imao veliki popust na dio ponude, a neke žene su bile toliko oduševljene popustima da su kupile više odjeće nego što ih neke od nas imaju u cijelom ormaru. Pa tko još ne voli kupovati na sniženjima, super ponude, besplatan proizvod ili uslugu? Ovisnost o besplatnim i povoljnim stvarima mogla bi se opisati kao i ovisnost o čokoladi. Znaš da ti sada ne treba, ali jednostavnu moraš uzeti.

Svi mi volimo ‘dobro proći

Sjećam se ogromne gužve koja je nastala kada je početkom godine poslovnica jednog trgovačkog lanca slavila rođendan pa su dijelili poklone. Nisam znala o čemu je riječ dok nisam ugledala dugačke redove pred blagajnama. Upitala sam prodavačicu što se događa i objasnila mi je da povodom rođendana poslovnice imaju popuste i dijele besplatne proizvode. U tom trenu me nisu zanimali ni popusti ni pokloni, Imala sam četiri proizvoda u košarici bez kojih nisam namjeravala otići iz trgovine, a u isto vrijeme sam žurila i nadala se da ću što prije doći na red. Jedna prodavačica na blagajni je naplaćivala, a druga je stvari koje sam kupila pakirala u veliku besplatnu torbu te je u nju ubacila još par proizvoda i veliki ručnik za plažu. I moram priznati da me to oduševilo. Iako imam ručnika više nego mi je potrebno, a svaki dan u tjednu bi mogla nositi novu torbu, bilo mi je drago što sam ipak dobila poklon.

Svi vole kupiti nešto jeftinije, dobiti nešto besplatno i imati taj osjećaj da su ‘dobro prošli’. Samo je pitanje koliko netko u tome ima mjeru i hoće li uzeti baš sve što mu se nudi gratis. Ljude pri donošenju odluka o tome što im treba ili ne, vrlo često osvoji privlačnost davanja, a primjera ima svuda oko nas. Sigurno je svatko od nas barem jednom svjedočio borbi oko besplatnih olovki, blokića i privjesaka. Slično tome, veliki broj ljudi će čekati koliko treba ako se za neki proizvod daje odličan popust koji vrijedi samo određeno vrijeme.

Kako izabrati između dvije čokolade ili košulje?

Čak i kada imamo najdražu čokoladu ili boju košulje, naš um će pomutiti privlačnost povoljnije cijene, a povoljniju čokoladu ili košulju ćemo često uzeti i ako nam nije prvi izbor. Poznati eksperiment s izborom, objavljen u knjizi Predvidljivo iracionalni: Nevidljive sile koje upravljaju našim odlukama koju je napisao Dan Ariely, dokazao je da naše iracionalno ima iznenađujuću moć pri odluci da uzmemo nešto što nam se nudi besplatno ili jeftinije. Kada su se sudionici istraživanja morali odlučiti između toga hoće li potrošiti 26 centi (oko 1,80 kn) na luksuznu čokoladnu kuglicu Lindt ili potrošiti jedan cent (oko 70 lipa) na čokoladni poljubac Hershey, ispitanici su u jednakoj mjeri birali oba proizvoda. Zanimljivo je da se izbor sudionika istraživanja drastično promijenio kada su cijene obje čokolade spuštene za jedan cent. Iako je sama razlika u cijeni između dvije čokolade ostala identična, dakle obje čokolade su pojeftinile za oko 70 lipa, čokoladni poljubac Hershey je bio besplatan. Zbog toga je velika većina sudionika odabrala čokoladni poljubac, pokazujući tako zapanjujuću privlačnost besplatnih proizvoda.

Čoko poljupci

Nadam se da vam se sada ne jede čokolada. Možda ćete se moći oduprijeti toj želji za slatkim. Kao što se neki mogu oduprijeti gratis ponudama.

Zašto volimo besplatne i povoljnije stvari?

Različiti razlozi mogu objasniti zašto ljudi vole besplatne predmete, ali jasno je da emocije igraju veliku ulogu. Ljudsko tijelo doživljava pozitivan naboj kad mu se ponudi neočekivani dar ili popust, a taj osjećaj radosti ili sreće vjerojatno će utjecati i na sljedeći izbor. Često je riječ i o banalnim stvarima, poput toga da će se neki radije koristiti javnim toaletom koji je besplatan i možda manje uredan u odnosu na onaj čije korištenje se plaća dvije, tri ili pet kuna. Uz to kada im se ponudi besplatan artikal, ljudi obično imaju niža očekivanja u pogledu njegove kvalitete, ali im ti sniženi standardi neće predstavljati problem da se ipak odluče na jeftiniji proizvod. No, u potrazi za opcijama s nižom cijenom, odnosno na popustu, ljudi često previđaju niz skrivenih troškova. Često plaćamo više kad ništa ne plaćamo. Kao što bi rekao Adam Smith, ekonomist, filozof i pionir političke ekonomije: Nema besplatnog ručka. U većini slučajeva, neki popust ili poklon je samo mamac kako bi potrošili više nego što smo planirali. A u isto vrijeme ćemo misliti kako smo uštedjeli ili nešto dobili.

Kognitivna psihologija i marketing – gdje je granica razuma i emocija

Mnoge ponude u trgovinama primjerice uključuju uvjet minimalne potrošnje, koji zahtijeva da kupite proizvode u određenom iznosu kako bi stekli pravo na popust ili poklon. Neke pak ponude, uključujući kupone s popustom za određene trgovačke lance, osmišljene su kako bi vas namamile u njihove prodavaonice te vam možda otkrile nove proizvode u ponudi, ali i naveli na kupnju dodatnih predmeta dok ste tamo. S druge strane, gotovo svaki besplatni proizvod ili usluga određene tvrtke zahtijeva da ćete morati dati nešto zauzvrat. Ako je riječ o poklonu, možda nećete morati potrošiti novac, ali ćete morati dati svoju adresu e-pošte, broj telefona, ispuniti određenu anketu ili se učlaniti u njihov klub. S druge strane, na sezonskim sniženjima ćete često kupovati odjeću koja je možda godinu dana (ili čak više) stajala u kutijama nekog skladišta pa se trebamo pitati kako je to utjecalo na kvalitetu same robe. To dovodi do još jednog ključnog pitanja: U kojem trenutku skriveni troškovi nadmašuju objektivnu vrijednost povoljnijeg ili besplatnog predmeta? I je li stvarno racionalno čekati i čekati u redu kako bi dobili poklon, a u isto vrijeme smo taj dan u trgovini potrošili više novaca nego što bi inače?

Čekanje u redovima ispred trgovine

Vratit ću se malo na početak priče s prodavaonicom koja je slavila rođendan i dijelila poklone. Dok sam stajala u redu s par proizvoda u košarici, primijetila sam između redova deterdžent za rublje i istaknutu oznaku 2+1. Iako do tada nisam planirala kupit deterdžent, odlučila sam iskoristiti ponudu. Jer zašto ne? Bio je to deterdžent koji inače koristim i nije da će se pokvariti. Priznajem, razum je popustio i moje emocije su odlučile da odem kući s tri paketa deterdženta za rublje koje uopće nisam namjeravala kupiti.

Poanta ovog teksta nije to da trebamo prestati biti sretni zbog primanja darova i korištenja povoljnijih ponuda, već skretanje pozornosti na skrivene nedostatke njihove privlačnost. U nekim slučajevima je nedostatak i samo čekanje na nešto besplatno jer naše vrijeme je često vrjednije od poklona, ali o tome ne razmišljamo jer ne možemo precizno izračunati koliko smo vremena izgubili. Važno je pokušati svjesno donijeti odluku nakon što smo uzeli u obzir sve prednosti i nedostatke.

Zašto ne bi trebali uzimati sve što se dijeli?

A kad smo kod nedostataka, jedan od njih je život u neredu koji nastaje ako iskoristimo sve te silne ponude, popuste i uzmemo svaki poklon koji nam se nudi. Zamislite ovo; dolazite kući nakon napornog dana na poslu i jedva otvarate vrata jer ste kuteve pretrpali stvarima koje ne koristite, ali ste ih eto tako uzeli jer su bile na popustu. Ili tražite neki važan dokument, ali ga ne možete pronaći od gomile stvari koje ste dobili i sad ih čuvate u ladicama. Psiholozi kažu da je nered u našem prostoru pokretač stresa i tjeskobe. Često toga nismo svjesni pa je zato dobro skrenuti pozornost na sljedeće:

  • Nered nas opterećuje jer nas izlaže mnogim nebitnim podražajima.
  • Previše stvari nam odvlači pažnju od stvari na koje bismo se trebali usredotočiti.
  • Zatrpani prostor signalizira našem mozgu da naš rad nikad nije završen.
  • Tjera nas da razmišljamo o tome kako ćemo i kada srediti sav nered.
  • Osjećamo se krivima što nismo više organizirani i može nam postati neugodno, pogotovo kad nas netko neočekivano posjeti.
  • Nered ometa našu produktivnost i kreativnost.
  • Ljuti nas što teže pronalazimo ono što nam treba.

Srećom, za razliku od drugih stvari i okolnosti koje nema stvaraju stres, poput naših odnosa ili poslova, nereda se možemo vrlo lako riješiti. Jedan od koraka je da prestanemo kupovati jer je nešto povoljnije ili na odličnom popustu i da prestanemo uzimati poklone koji nam zaista nisu potrebni.

Možda ćete zanimati i ovo: Autorica knjige ‘Ne daj hrpi da te iscrpi’ Tamara Kajari daje par rješenja za najčešće probleme

Prikaži sve članke od autora

U potrazi za pravim informacijama i zanimljivima ljudima. Vlasnica Dobre priče - za komunikaciju i digitalni marketing te pokretačica Femisfere. Antropologinja, informatologinja i novinarka u duši. Strastvena oko svega što radim, naročito oko pisanja i uređivanja sadržaja na Femisferi.

Trenutno nema komentara.

Ostavi svoj komentar

Vaša email adresa neće biti javno vidljiva.

Postani dio Femisfere

Prijavi se za newsletter i svaki mjesec saznaj više o temama koje te zanimaju!