fbpx

Svake godine u prvom tjednu kolovoza obilježava se Svjetski tjedan dojenja. Cilj je podizanje svijesti i poticanje aktivnijeg promicanja dojenja. No, osim promicanja dojenja, smatram da je ipak najvažnije dati podršku svim majkama. To znači onima koje tek kreću u svijet majčinstva, onima koje doje te onima koje odvikavaju svoje dijete od majčinog mlijeka.

Svi znamo da je dojenje besplatno i dostupno te izuzetno korisno za dijete, točnije njegovo fizičko i psihičko zdravlje. Majčino mlijeko, ali i samo dojenje kao proces potiče tjelesni, emocionalni, osjetilni i kognitivni razvoj djeteta te ima i obrambenu funkciju. Iako mnoge majke toga nisu svjesne, dojenje je korisno i za njih. Omogućuje im da se bolje povežu i upoznaju s djetetom, a ujedno predstavlja prirodan tijek kojim se organizam oporavlja nakon poroda. Pa se tako pri dojenju luči oksitocin, hormon koji potpomaže kontrakcije maternice što omogućava da se maternica brže vrati na svoju veličinu prije trudnoće. To smanjuje poslijeporođajno krvarenje. Tijelo troši dodatne kalorije ako majka doji pa se time lakše gube kilogrami, a postoje i istraživanja koja govore da dojenje jača kosti majke. Niže razine estrogena, udružene s dojenjem pak sprečavaju “nekontroliran” rast stanica maternice, jajnika i dojki te time štite od raka. No, to sve ne znači da je dojenje jednostavno i da se svaka majka i beba lako navikavaju na proces dojenja. Zbog problema koji nastanu u prvim danima često dolazi do otpora prema dojenju.

Dojenje bi trebalo započeti unutar prvog sata od djetetova rođenja i nastaviti do navršenog šestog mjeseca djetetova života, a u tom periodu bebe ne konzumira drugu hranu i tekućinu, čak ni vodu. Izuzetak su jedino oralne otopine za rehidraciju ili kapi i sirup s vitaminima, mineralima ili lijekovi. Također se preporučuje dojiti dijete na zahtjev, odnosno kad i koliko dijete traži te bez korištenje bočica i dudica. Od navršenog šestog mjeseca života preporučuje se postepeno uvođenje druge hrane, uz nastavak dojenje do druge godine djetetovog života ili dulje.

Ove preporuke zvuče idealno, no svaka majka ima svoju priču koja je često daleko od savršenog. Bez obzira je li riječ o porodu carskim rezom, problemu s bradavicama, poteškoći pri određivanju ispravnog položaja pri dojenju ili činjenica da beba premalo sisa, dojenje je jedan od najzahtjevnijih zadataka svake majke, a pogotovo onih koje su rodile svoje prvo dijete. Nedostatak informacija, nedovoljna podrška osoblja rodilištu i partnera, kritike u krugu obitelji i prijatelja su samo neki od izvora problema pri dojenju. Najčešće zbog neznanja, neinformiranosti, nedostatka podrške i pravih savjeta majke odustanu od dojenja. Puno rjeđe je to stvar izbora majke koja je na samom početku odlučila da neće dojiti dijete zbog vlastite komocije.

I za kraj, iskustvo o dojenju jedne mlade mame Ivane:

Mi se povezujemo na ovaj način već 15 i pol mjeseci, a u tome nam jako pomaže i tata. Zahvalna sam na ovom blagoslovu i teško mi pada to što se odvikavamo od dojenja, ali odluka je tu zbog stalnog buđenja po noći. Bilo je predivno i svima koji se odluče za dojenje želim da im to putovanja počne i završi bez problema. Smatram da su nam najviše pomogli prirodan porod, podrška obitelji, dijeljenje iskustva mojih prijateljica i naša patronažna sestra Goga – naš anđeo čuvar. Nikad mi nije bio problem dojiti u javnosti, u parku, restoranu, autu. To je tako lijep i prirodan čin. Dojila sam na zahtjev bebe. Najdraže mi ga je bilo dojiti u krevetu, a otkriće mi je bilo da beba svojom rukicom mazi mamu, na taj se način luči hormon sreće i mama se opušta, a bebica papa i zadovoljno raste.

I na kraju zaključujemo: Sretna mama, sretna beba! A mama ne može biti sretna ako je za nju dojenje mučenje jer nije imala podršku i informacije kad joj je bilo najteže.

Možda će te zanimati i ovo: Tanja o svom iskustvu poroda francuskim carskim rezom: Bol je neusporedivo manja nego kod ‘klasičnog’ carskog

Imaš li sličnu priču ili nešto što želiš podijeliti, javi nam se na moja@femisfera.com

Prati nas na Facebooku i Instagramu. Pretplati se na naš newsletter.

Prikaži sve članke od autora

U potrazi za pravim informacijama i zanimljivima ljudima. Vlasnica Dobre priče - za komunikaciju i digitalni marketing te pokretačica Femisfere. Antropologinja, informatologinja i novinarka u duši. Strastvena oko svega što radim, naročito oko pisanja i uređivanja sadržaja na Femisferi.

Trenutno nema komentara.

Ostavi svoj komentar

Vaša email adresa neće biti javno vidljiva.

Postani dio Femisfere

Prijavi se za newsletter i svaki mjesec saznaj više o temama koje te zanimaju!