fbpx


Niko nije “savršen”. Koliko puta si to čula? Sigurno i previše.

Ipak, mnoge od nas su perfekcionistice, što može biti jednako loše, kao i dobro. Drugim riječima, nastojanje da nešto napravimo uz maksimalan trud može biti naša prednost ili nedostatak. Ako nam je nešto stvarno važno, naša proaktivnost, trud i zalaganje će se isplatiti. No, ponekad se trudimo više nego što bi trebale i ulažemo napor oko nečega što nije toliko važno. Zbog toga smo često preumorne, obeshrabrene i tjeskobne jer ne postižemo ono što bi htjele.

Klinički psiholog Jeff Szymanski s Harvard Medical School pojašnjava to ovako: “Srž svakog perfekcionizma je namjera da se nešto učini dobro. Ako znate koji vam je željeni ishod te na temelju istog prilagodite svoju strategiju (u poslu, obitelji ili sl.), na dobrom ste putu. Ali kad ne podnosite grešku, kada je glavni cilj vaše strategija da ne pogriješite, perfekcionizam vas vodi u pogrešnom smjeru”.

Onima koji su ‘teški perfekcionisti’, događa se to da ne mogu izvršiti nijedan zadatak iz straha da će pogriješiti ili pak izvršavanje zadatka odgađaju u nedogled. Perfekcionizma se teško riješiti, ali je moguće postaviti si prioritete te tako lakše odrediti koje aktivnosti i projekti su nam najvažniji i samim time one manje važne sa što manje truda privesti kraju.

Odluči u čemu želiš biti što bolja

Zato se trebaš zapitati: Što smatraš vrijednim u svom životu? Što bi željela ostvariti u 50 godina svog života? Prvenstveno razmisli na što želiš utrošiti svoju energiju u narednih pet godina. Nitko ne može biti savršen u svemu. Razmisli o svojim trenutnim ciljevima i projektima te im odredi važnost.

Jedan mali trik koji možeš probati. Koristi slova “ABCF” kako bi lakše odlučila u čemu želite biti što bolja (A), biti malo iznad prosjeka (B) prosjek (C) i samo nešto odraditi (F).

Na primjer:

A (100% napora): Ovo je rezervirano za ono što ti je najvažnije. Na primjer, ako ti je trenutno posao najvažniji, tvoji bi ciljevi mogli biti naći bolje plaćeni posao, dodatno se educirati, osigurati zadovoljstva klijenata, tražiti promaknuće. Ako ti je pak obitelj važnija, nastojat ćeš što više vremena provoditi sa suprugom i/ili djecom, imati kvalitetna zajednička druženja, večere, organizirati izlete.

B (iznad prosjeka, možda 80% napora): Možda voliš igrati tenis ili želiš naučiti novi jezik. Uživaš u ovim aktivnostima, ali ne planiraš postati profesionalna tenisačica ili prevoditeljica. Uloži onoliko truda i vremena koliko je potrebno da s vremenom prijeđeš na bolju razinu.

C (prosječni napor): Možda ti je važan i čist dom. Ali koliko često ga treba čistiti? Gosti sigurno ne dolaze svaki dan i niste cijeli dan kod kuće da bi ga mogli toliko uprljati. Možeš li počistiti samo vikendom? Ili se usredotočiti na par prostorija koje su ti važnije – kuhinja i kupaonica.

F (bez napora): Potrošači vremena koji ne unapređuju tvoje vrijednosti ili ti ne donose zadovoljstvo – čitanje istog maila nekoliko puta prije slanja, preslagivanje u kupaonici ili raspravljanje u nedogled kako odraditi neki zadatak. Spada li sve to u stvari oko kojih ne bi trebala trošiti previše vremene te kojima možda posvećuješ previše pažnje. Moraš biti svjesni da je određene zadatke moguće odraditi na autopilotu, bez razmišljanja i trošenja dragocjenog vremena.

Zaključak je da rečenica ‘budi najbolja verzija sebe!’ ne vrijedi uvijek jer da je tako izludili bi sami sebe. Na nama je da se potrudimo sami za sebe otkriti kada ta izreka stvarno ima smisla.

Prikaži sve članke od autora

U potrazi za pravim informacijama i zanimljivima ljudima. Vlasnica Dobre priče - za komunikaciju i digitalni marketing te pokretačica Femisfere. Antropologinja, informatologinja i novinarka u duši. Strastvena oko svega što radim, naročito oko pisanja i uređivanja sadržaja na Femisferi.

Trenutno nema komentara.

Ostavi svoj komentar

Vaša email adresa neće biti javno vidljiva.

Postani dio Femisfere

Prijavi se za newsletter i svaki mjesec saznaj više o temama koje te zanimaju!