fbpx

Ove godine sam posjetila otok Krapanj, drugi put nakon otprilike 20 godina. Kažu da je to najniži i najmanji naseljeni otok na Jadranu. Udaljen je od kopna samo 300 metara i od mjesta Brodarice se do njega dolazi vožnjom na brodu od samo pet minuta. Brodarica je pak od Šibenika udaljena desetak minuta vožnje. Zanimljivo je da je 60-ih godina prošlog stoljeća s  oko 1200 stanovnika Krapanj bio najgušće naseljeni otok na Jadranu, a danas na otoku živi 200-tinjak stanovnika. Vjerujem da je zimi ta brojka i manje. Iako je u svijetu najpoznatiji po spužarstvu, meni je osobno puno zanimljivija priča o ženama s otoka Krapnja, a za koju sam saznala tek ovog ljeta.

Otok Krapanj, Foto: Maja Belušić

Vjerojatno znate da se u prošlosti govorilo da žene na brodu donose nesreću i zato nisu bile rado viđene na palubi. No, to je već neka druga priča. Žene s Krapnja ne samo da su bile na brodu nego su i veslale. Njihovi su muževi često bili odsutni zbog izlova spužve, a žene su se brinule o kući i obitelji, ali i obrađivale zemlju na zemljištima do kojih se moglo samo brodom (Grebaštici, Jadrtovcu i Donjem polju). I tako su uzele vesla u svoje ruke, a ta tradicija se još dugo zadržala na otoku. Često ćete čuti od starosjedioca kako su žene veslale, a muškarci i magarac sjedili naprijed. Muževi su rijetko sa ženama bili na brodu i išli u polje jer su morali ići u ribolov ili su navigirali na brodovima. Nakon cjelodnevnog kopanja, veslanja natraga na otok, žene su spremale večeru, čistile kuću i bavile se djecom. U čast svim ženama koje su veslale do kraja prošlog stoljeća, na Krapnju se od 2012. počela održavati Veslačka regata ženskih posada u gajetama.

Zašto se regata nije održala ove godine te o samim Krapanjkama sam razgovarala sa Spomenkom Vrčić, koja je ujedno bila sudionica prvih regata. Spomenka ima 64 godine, odrasla je na Krapnju, a sada živi u Brodarici. Njena majka je također s Krapnja.

‘Krapljanka je radila sve šta je trebalo jer je morala. Ne samo da je veslala nego je i kopala, išla na mriže, u drva. Imala je i kuću, djecu i starčad na svojim leđima. Muškarcima isto nije bilo lako, oni su ronili ili navigavali te tako zarađivali za prehraniti obitelj. Ideja o veslačkoj regati žena rodila se na temelju toga šta su Krapanjke to radile da bi došle do polja, da bi nabrale drva, išle na ribu jer nije ima nitko to raditi umjeto njih. Nije Krapanjka držala tri nego sva četiri kuta kuće. Bila je žena, majka, domaćica, radnica i sve drugo šta je trebalo. Na ideju o regati došla je Milena Mratinić i ona je bila organizatorica uz pomoć žena koje su se odazvale. Ove godine nije održana regata zbog pandemije, nadamo se da će se iduće godine nastaviti’, rekla mi je Spomenka.

Detalj s otoka, foto: Maja Belušić

Za mene ova priča baš pokazuje snagu koju žene imaju i to da će ako treba hrabro uzeti vesla u svoje ruke. Nije to nimalo lako. Vjerujem da je život na Krapnju bio jako težak. U borbi sa svakodnevnim teškoćama po pitanju obitelji, podizanja djece, njihovog odgoja, kućanskih poslova, usklađivanja svog sa životom partnera, supruge i majke će napraviti puno toga kako bi prehranile obitelj i sebe. Bez obzira na to što postoji puno ovakvih primjera žene se i danas (svjesno ili nesvjesno) trude dokazati za što su sve sposobne te žele da ih se smatra ravnopravnima s muškarcima. Je li nam ravnopravnost donijela još više obaveza zbog nejednake raspodjele poslova ili nije, mislim da će vrijeme najbolje pokazati.

Naslovna fotografija je preuzeta s visit-krapanjbrodarica.com

Možda će te zanimati i ovo: Žene puno teže podnose teret krize, ali im ona daje priliku za snažnije promjene

Imaš li sličnu priču, pitanja o ovoj temi ili nešto što želiš podijeliti, javi nam se na moja@femisfera.com

Prati nas na Facebooku i Instagramu. Pretplati se na naš newsletter.

Prikaži sve članke od autora

U potrazi za pravim informacijama i zanimljivima ljudima. Vlasnica Dobre priče - za komunikaciju i digitalni marketing te pokretačica Femisfere. Antropologinja, informatologinja i novinarka u duši. Strastvena oko svega što radim, naročito oko pisanja i uređivanja sadržaja na Femisferi.

Trenutno nema komentara.

Ostavi svoj komentar

Vaša email adresa neće biti javno vidljiva.

Postani dio Femisfere

Prijavi se za newsletter i svaki mjesec saznaj više o temama koje te zanimaju!