fbpx

Kao i druge ovisnosti, pušenje cigareta je aktivnost bez koje osoba ne može funkcionirati. To je možda najjednostavniji opis gotovo svih ovisnosti. One se pak u medicinskom smislu definiraju kao dugotrajna i ponavljajuća bolest. Većina ovisnosti, pa tako i ona o nikotinu, predstavlja kombinaciju psihičke i fizičke ovisnosti. I često je ta činjenica da djeluje na tijelo i psihu jedan od razloga zašto je mnogim osobama teško reći zauvijek zbogom cigaretama. Kada se odluče riješiti fizičke ovisnosti, teško im pada ne zapaliti cigaretu u određenim situacijama, najčešće u društvu ili uz kavu, pivo te nakon obavljenog posla.

Sjećam se priče jedne meni drage žene o tome kako joj je bio poseban gušt zapaliti cigaretu nakon što bi oprala prozore i zavjese. No, jednom prilikom je nakon obavljenog čišćenja zaspala na kauču s upaljenom cigaretom i od tog trenutka odlučila prestati pušiti jer se bojala da će tako jednog dana zapaliti cijeli stan i sebe u njemu. I to je bio jedan od njenih motiva da prestane. Nekima je motiv zdravlje, a nekima novac. Također se sjećam da mi je ona pričala kako je prvih tjedan dana nakon prestanka bila kao na autopilotu jer je njena svakodnevica bez pušenja bila nešto sasvim novo za njen organizam, ali i psihu.

Zašto netko počne pušiti, odluči prestati ili o tome ni ne razmišlja, odlučila sam porazgovarati s Nikolinom i Kristinom, a u nastavku su njihova razmišljanja.

Nikolinina priča o tome kako se uspješno riješila ovisnosti

Nikolina kaže kako je cijelu osnovnu školu bila protiv pušenja, a pušiti cigarete je počela u srednjoj školi, s oko 16 godina.

‘Bila sam među rijetkima u razredu koja čak ni iz fore nije povukla nijedan dim, a znamo da su to godine, 7. i 8. razred osnovne, kada većina počne pušiti ili barem jednom zapali. U srednjoj sam se počela osjećati odvojeno od ostale “kul” ekipe koja je svaki odmor išla van zapaliti. Tako sam i ja počela: više da budem dio ekipe’, kaže Nikolina.

Prestala je pušiti s 23 godine, a primarni razlog joj je bio taj što je veliki dio džeparca trošila na cigarete i tvrdi da više nije htjela da cigarete na neki način imaju kontrolu. Prisjeća se dvije situacije koje su presudile toj odluci: ‘Radila sam studentski posao i doslovno zadnje novce koji su trebali biti za gablec, potrošila sam na cigarete i kasnije se osjećala loše jer sam, naravno, bila gladna. Druga situacija bila je na kavi s ekipom između predavanja na faksu. Imala sam problema s grlom, jedva sam gutala, teško sam disala, ali i dalje sam se svim silama trudila normalno pušiti cigarete. Okus je bio zaista odvratan i tad sam odlučila tome stati na kraj. Ugasila sam zapaljenu cigaretu, kutiju s par cigareta poklonila nekome u ekipi i rekla samoj sebi: gotovo je, ovo je bilo zadnje i nema više pušenja.

Iako se ne sjeća najtočnije kako su joj protekli prvi dani i tjedni bez cigareta jer je prestala prije 10 godina, zna da joj je najviše pomogla čvrsta volja. Činjenica da joj se u par situacija pušenje doista zgadilo samo je učvrstila njenu odluku.

‘U toj ovisnosti, kao i u svakoj drugoj, nemaš više kontrolu, cigareta upravlja tobom i na tebi je sve: hoćeš li to prihvatiti i dopustiti da nešto tako nebitno i zapravo malo, ali snažno upravlja tobom ili ćeš odlučiti ti biti svoj gazda i preuzeti kontrolu. Prije ovog konačnog odvikavanja, imala sam neke pokušaje, ali tada nisam čvrsto odlučila da želim prestati, nisam imala dovoljno jak razlog. Znala sam da je nezdravo i košta novaca, ali duboko u sebi sam i dalje uživala u tome, a razlozi zašto sam probala prestati nisu bili toliko osobni i povezani s nekim mojim iskustvom. U tim prvim pokušajima su borbe bile puno veće, tražila sam zamjenu i obično je to bilo nešto za jelo, nešto što mi je bila nagrada jer sam uspjela potisnuti želju za cigaretom‘, kaže Nikolina.

Kada je donijela čvrstu odluku i konačno odlučila prestati pušiti te psihološke borbe gotovo da nije i bilo. Iako mnogi ljudi kompenziraju cigarete nečim drugim, primjerice grickalicama, bombonima i slatkišima, kod Nikoline to nije bio slučaj.

‘Nisam imala nikakve zamjene (npr. čokoladica umjesto cigarete) jer sam zaključila da ne želim razvijati neku novu ovisnost dok se pokušavam riješiti ove. Otprilike tjedan dana nakon što sam ugasila tu zadnju cigaretu, otišla sam na kavu s istom tom ekipom u isti kafić i svi oko mene su pušili. Prvi puta sam popila kavu bez cigarete i po prvi puta zaista uživala u njoj, konačno sam pila kavu zbog kave, a ne zbog cigarete jer to eto ide jedno s drugim’, kaže Nikolina i dodaje kako je imala podršku bližnjih te da nitko nije bio skeptičan hoće li uspjeti.

Uz ovisnost o cigaretama, uspjela se riješiti i ovisnosti o slatkom. Sama kaže da je se riješila na sličan način – čvrstom odlukom. Pitala sam je što bi poručila onima koji tek
počinju prestajati – bilo s pušenjem cigareta ili nekom drugom ovisnošću pa kaže: ‘Najvažnije je prvo osvijestiti zašto želiš prestati, pronaći dovoljno jake razloge i poveznice s tobom osobno. I čvrsta volja, bez toga ništa. A mislim da ona dolazi kad se riješi ovo prvo spomenuto. Isto tako, lakše će ti biti kad se ne dovodiš u situacije u kojima bi mogao pokleknuti, pa je možda korisno neko vrijeme ne biti u društvu pušača i sl. Slično mi je bilo sa slatkim: prestala sam to kupovati i izbacila iz kuhinje sve što bi me moglo omesti u mojoj odluci’.

Kristinina priča o nikotinskoj ovisnosti

Kristina kaže da svoju ovisnost o cigaretama drži pod kontrolom, puši samo u određenim prigodama i trenutcima. Kako bi se reklo; ne pali jednu cigaretu za drugom. Kaže mi kako će mnogi tvrditi da ona nije pravi pušač, ali bez obzira na to koliko cigareta popuši u danu ili tjednu, nikada nije na duži period prestala s pušenjem. Slično kao i Nikolina, prvi dim nikotina je povukla u društvu školskih kolegica. Kaže kako su za vrijeme odmora u školskom toaletu prosvjedovale protiv nekog profesora te su u tom trenutku njoj ponudile da zapali cigaretu.

‘Rekla bih da su me nagovorile. Iako je sjećanje varljiva kategorija, mislim da je bilo tako nešto. Ali kako nisam pasionirano vezana za pušenje, tako se ni ne sjećam jasno inicijacije u svijet dima i nikotina’, kaže Kristina pa dodaje kako upravo zbog toga što ‘puši kontrolirano’ nije nikada ni poželjela prestati pušiti.

‘Zapalim cigaretu samo u određenim prigodama i ne više od kutije tjedno. Smatram da mi takav stil pušenja ne predstavlja zdravstveni ni financijski rizik, a zadovoljstvo da’, kaže Kristina.

Zanimljivo je da se nepušači uglavnom prilagođavaju, iako to ne moraju, pušačima i borave s njima u istom zadimljenom prostoru. Zato me i zanimalo kako Kristina gleda na takva druženja i puši li možda više u društvu pušača.

‘Pored pušača, pušim svojim ritmom i ne povećam broj cigareta. Ali kad sam s nepušačima onda ne pušim ili pušim manje jer mi je neugodno zbog moje štetne navike, ali mi je takvo društvo uglavnom, nije pravilo, i manje privlačno (ako je moralizatorsko i dogmatsko onda mi je neprivlačno)’, kaže Kristina.

Iako nikad nije razmišljala da prestane pušiti, pitala sam je što bi je ipak moglo natjerati da to učini pa mi je rekla sljedeće: ‘Da zabrane pušenje na javnim mjestima, iako sad manje izlazim nego prije pa sam više na kućnim zabavama. No, mislim da se ne bih smrzavala vani radi pušenja. Zdravlje, etika bi me možda mogli natjerati da prestanem. Iako nisam sigurna koji je odgovor na ovo pitanje’.

Električne cigarete ili e-cigarete joj se čine štetnima za zdravlje iako ih nije posebno proučavala, ali je probala. Na tržištu su se pojavili i grijani duhanski proizvodi: IQOS i TEEPS. Riječ je o uređajima koji uz primjenu elektronike griju posebno pripremljenu mješavinu duhana na temperaturu ispod 350 °C, bez izgaranja, vatre, pepela i dima. Time nastaje para s okusom koja sadrži nikotin i pritom oslobađa pravi okus grijanog duhana. Proizvođači tvrde kako su razine štetnih kemikalija manje u usporedbi s dimom cigarete jer ne dolazi do izgaranja.

‘Nadam se da će duhanska industrija osmisliti proizvod za pušenje koji je manje štetan, manje smrdi, a pruža zadovoljstvo pušenja. Pušenje je duboku ukorijenjeno u život čovjeka i bilo bi lijepo kad bi i ostalo, samo manje štetno za zdravlje’, kaže Kristina te o ovisnosti o pušenju zaključuje: ‘Što te nešto više vuče, trebaš više snage za kontrolu nad tim, kao i razmisliti o pozadinama bilo koje ovisnosti i dekonstruirati ih te im tako oduzeti moć’.

Zdravstveni rizik na jednoj strani, a marketing na drugoj

Svjetska zdravstvena organizacija navodi da svakih osam sekundi jedan čovjek na svijetu umire zbog posljedica štetnog djelovanja duhana. Štetan čimbenik cigareta povezan je uz maligne, kronične plućne i krvožilne bolesti, a kod žena se pušenje dovodi i u vezu s povećanim rizikom od neplodnosti, a trudnice koje puše imaju veći rizik od spontanog pobačaja, prijevremenog poroda i rađanja djeteta manje porođajne težine.

Osim što su cigarete lako dostupne (što ne znači i da su jeftine), reklamna propaganda duhanske industrije, obiteljski modeli ponašanja (roditelji-pušači) te blaga zakonska regulativa ograničavanja pušenja utječu na to da se na pušenje duhana još uvijek gleda kao na dio nečijeg životnog stila ili eventualno štetnu naviku, ali ne i kao ovisnost.

Iako svake godine izlaze nova istraživanja o štetnosti cigareta, pogotovo na zdravlje žena, marketinška kampanja usmjerenu prema ženama pušačima, započeta još početkom 1920-ih u Sjedinjenim Državama, nije izgubila na snazi. Zahvaljujući rodno ciljanom marketingu, uključujući slogane i pakiranje (“tanje” i “lakše” cigarete), te promociju žena koje puše u filmovima i popularnim TV emisijama, duhanska je industrija uspjela povećati postotak žena koje puše. U novije vrijeme pušenje cigareta se u nekim zemljama zabranjuje na javnim mjestima te je to donekle smanjilo stopu pušenja.

Možda će Nikolinina priča nekima od vas biti motivacija da prestanete s pušenjem, a Kristina vas možda potakne da barem donekle kontrolirate svoju ovisnost.

Možda će te zanimati i ovo: Preporuke ginekologa: Papa test treba raditi svake godine, osim ako nije napravljen HPV test

Imaš li pitanja o ovoj temi ili nešto što želiš podijeliti, javi nam se na moja@femisfera.com

Prati nas na Facebooku i Instagramu. Pretplati se na naš newsletter.

Prikaži sve članke od autora

U potrazi za pravim informacijama i zanimljivima ljudima. Vlasnica Dobre priče - za komunikaciju i digitalni marketing te pokretačica Femisfere. Antropologinja, informatologinja i novinarka u duši. Strastvena oko svega što radim, naročito oko pisanja i uređivanja sadržaja na Femisferi.

Trenutno nema komentara.

Ostavi svoj komentar

Vaša email adresa neće biti javno vidljiva.

Postani dio Femisfere

Prijavi se za newsletter i svaki mjesec saznaj više o temama koje te zanimaju!