fbpx

‘Tražim stan’ – riječi su koje ste možda posljednjih tjedana pročitali na Facebooku ili Instagramu. Riječ je o kampanji na društvenim mrežama koja vas vodi na web stranicu na kojoj piše: ‘Zdravo! Ja sam Ana i želim kupiti stan u Zagrebu. Pomozite mi ga naći’.

Ovakav način traženja stana puno govori o tome kako je teško naći dobar stan, ali je s druge strane jako zanimljiv i ovakav neobičajan način potrage. Zbog toga sam odlučila pronaći Anu i s njome popričati kako je došla na ovakvu ideju. Moja potraga je uspjela, nadam se da će uskoro i njena.

Tko je Ana?

Ana Miloš je inženjerka teorijske matematike i radi kao programerka. Zadnjih petnaestak godina živi u Zagrebu gdje već neko vrijeme neuspješno pokušava kupiti stan. Kaže kako online kampanja nije bila prvi korak u traženju stana za kupnju. Provela je puno vremena tražeći stan na sve uobičajene načine, a kako to nije uspjela, odlučila je pokušati drugačijim, personaliziranim putem.

‘Prvo sam izradila šareni letak koji sam ostavila susjedima u sandučiću, a zatim i web stranicu. Nisam još uvijek pronašla stan, ali kampanja svejedno ima zanimljive rezultate i reakcije su pozitivne. Javilo mi se puno ljudi sa sličnim problemom, što je potaknulo raspravu o stambenoj politici i pravu na stanovanje, a to me jako veseli!’, kaže Ana.

Kakav stan Ana traži?

Stan traži nešto duže od godinu dana, a Ana naglašava kako je pokušala sa svim uobičajenim načinima: pretraživala je oglasnike, kontaktirala agencije, izrađivala i lijepila letke po kvartu, raspitivala se među susjedima i prijateljima…

‘U toj potrazi se skupilo dobrih, ali i loših iskustava. Godine zanemarivanja teme stanovanja i uopće regulacije stambenog tržišta su dovele do toga da se dnevni boravak kod nekih smatra privilegijom, oglašavaju se spavaće sobe bez prozora, a zemunice se predstavljaju kao visoko prizemlje. Što se cijena tiče, pravila ne postoje i iznosi više ne znače ništa. No želim naglasiti i da sam imala dobrih iskustava i upravo zbog takvih iskustava se nadam sretnom završetku potrage’, kaže Ana.

Isječak s Anine web stranice

Na web stranici koju je izradila je navela kriterije:

  • Dvije spavaće sobe – stan treba imati dvije spavaće sobe ili mogućnost dobivanja druge spavaće sobe.
  • Novija zgrada – htjela bih da se stan nalazi u novijoj zgradi, od 2000. naovamo.
  • Ne prizemlje i ne potkrovlje – odgovaraju mi svi katovi osim prizemlja i potkrovlja.
  • Lift – zgrada mora imati lift.
  • Balkon – stan mora imati balkon, terasu ili lođu.

Na stranici je prikazana i karta na kojoj je naznačila lokacije koje joj se sviđaju.

Pitala sam je se odlučila za APN-u odnosno subvencionirani stambeni kredit pa kaže kako je razmišljala i o tome jer je to jedina mjera koju imam na raspolaganju, iako navodi da je svjesna da se općenito radi o lošoj mjeri.

‘Prvo, u periodu dodjele subvencija jasno rastu cijene nekretnina, a ovom mjerom novac iz proračuna završava kod banaka i prodavatelja nekretnina. Drugi veliki problem je taj što su subvencije dostupne samo onim mladim ljudima koji su kreditno sposobni. Stvarnost je takva da velik broj mladih ima ugovore na određeno, što im značajno smanjuje mogućnost dobivanja kredita, a kako su takvi ugovori obično i slabije plaćeni od stalnih ugovora o radu, ti krediti im nisu ni priuštivi’, kaže Ana.

Stanje na zagrebačkom tržištu nekretnina

Prema službenim podacima iz Izvješća o tržištu nekretnina za 2019. godinu, prošle godine je cijena stanova u Zagrebu o odnosu na 2018. rasla za 5,42%. Prosječna cijena stana iznosila je prošle godine 1.363,83 eura po kvadratu. U Izvješća o tržištu nekretnina za 2018. nije navedeno koliki je rast cijene bio u odnosu na 2017., ali se već iz prosječne cijene stanova od 1.255,43 eura po metru kvadratnom u 2017. godine može vidjeti da cijene rastu iz godine u godinu, a kvaliteta ponude ne preslikava tu cijenu. Zbog potresa koji se dogodio u Zagrebu za mnoge stanove u starijoj gradnji u širem centru potrebno čak i do 30.000 eura ulaganja.

‘Stanje je jako loše. S jedne strane imamo lošu ponudu stanova koji se prodaju i velikih kredita koji ih prate, a s druge strane imamo još goru ponudu jako skupih stanova za najam. Cijene najma prelaze i preko 40% primanja u kućanstvu, zapravo i nema stanova za reguliran siguran najam, prava najmoprimaca se krše i teško ostvaruju, a stanovanje je prepušteno tržištu’, kaže Ana te naglašava kako je problem upravo u tome da su paralelno s visokim rastom cijene stanova u Zagrebu rasle i cijene najma. I to iz više razloga.

‘Što se Zagreba tiče, cijene najma stanova su nekontrolirano rasle najviše zbog potpuno nereguliranog tržišta kratkoročnog najma (platforme poput Airbnba). Tek se smanjenjem broja turista zbog potresa i pandemije povećao broj dostupnih stanova i negdje smanjila cijena najma. Strašno je što ta rijetka pozitivna promjena na tržištu nije rezultat državne politike, nego se dogodila kao slučajna posljedica jedne katastrofe’, kaže Ana.

Mladi i stambena politika

Mladi u Hrvatskoj su u nezavidnom položaju kad je riječ o odlasku iz roditeljskog doma i rješavanju stambenog pitanja.

‘U Hrvatskoj između 70 i 80 posto mladih u dobi od 18 do 34 godine živi s roditeljima i po tome smo najgori u EU. Konstantno se provlači priča da se tu samo radi o lijenim maminim kćerima i sinovima, ali zapravo se radi o tome da si mladi ne mogu priuštiti skupi najam ili kredit za stan. Cijela jedna generacija žrtva je loše stambene politike i stiješnjena između skupog najma ili kredita za stan’, kaže Ana pa sam ju pitala može li se reći da u Hrvatskoj uopće ne postoji stambena politika.

Pitala sam Anu može li se reći da u Hrvatskoj uopće ne postoji stambena politika.

‘Apsolutno! Stambena politika u Hrvatskoj trenutno ne postoji, odnosno, svedena je na poticanje zaduživanja stambenim kreditima. Smatram da rješavanje stambenog pitanja ne smije biti prepušteno isključivo tržištu. Nužno je povećati broj stanova za najam u javnom vlasništvu, kao i odustati od subvencioniranih kredita koji su jednostavno loša mjera’, zaključuje Ana.

Možda će te zanimati i ovo: Popravi što god možeš jer time štediš, čuvaš okoliš i podržavaš obrtnike – imamo par prijedloga!

Imaš li sličnu priču, pitanja o ovoj temi ili nešto što želiš podijeliti, javi nam se na moja@femisfera.com

Prati nas na Facebooku i Instagramu. Pretplati se na naš newsletter.

Prikaži sve članke od autora

U potrazi za pravim informacijama i zanimljivima ljudima. Vlasnica Dobre priče - za komunikaciju i digitalni marketing te pokretačica Femisfere. Antropologinja, informatologinja i novinarka u duši. Strastvena oko svega što radim, naročito oko pisanja i uređivanja sadržaja na Femisferi.

Trenutno nema komentara.

Ostavi svoj komentar

Vaša email adresa neće biti javno vidljiva.

Postani dio Femisfere

Prijavi se za newsletter i svaki mjesec saznaj više o temama koje te zanimaju!