fbpx

“Boranka”, “Zasadi drvo, ne budi panj” – sam su neke su od akcija kolektive sadnje drveća zahvaljujući kojima je posađeno na desetke tisuća sadnica diljem Hrvatske.

No, da takve inicijative i akcije ne moraju nužno krenuti od neke veće organizacije ili udruge već od pojedinaca, pokazuje primjer iz Osnovne škole Ante Kovačića u Zagrebu. Naime, na Facebooku sam naišla na objavu učiteljice Liljane Kahline o projektu Mala šuma te odlučila popričati s njom.

Liljana je učiteljica razredne nastave u spomenutoj školi te trenutno podučava četvrti razred i kaže da su to njeni zadnji četvrtaši u karijeri jer će za nešto više od tri godine u mirovinu. U slobodno vrijeme je strastvena bridžistica i članica Hrvatskog bridž saveza, a svoju ljubav prema toj igri je prenijela na svoje učenike i učenice – najmlađe bridžiste u Hrvatskoj.

‘U našoj se školi često provode razni projekti  a moji su učenici uvijek spremni za akciju. Tako smo u proljeće 2018., dok su moji sadašnji učenici bili u drugom razredu, pod prozorom naše učionice posadili stablo jabuke koja je iste godine dala tri lijepa ploda. Veseli radost na licima djece kad vide plodove svog rada’, kaže Liljana.

Privatna arhiva Ljiljana Kahlina

Nakon sadnje voćke u dvorištu škole, sada će zasaditi malu šumu

Pojašnjava kako je nakon sadnje voćnjaka nekako spontano došla na ideju o sadnji male šume, a kolegice su je prihvatile kao zajednički projekt svih učenika 4. razreda.

‘Početkom ove školske godine, radosni što smo se nakon lockdowna okupili uživo, moje kolegice i ja smo dogovarale godišnji projekt. Na ideju sam došla potpuno slučajno gledajući jedan TED talk u kojem Indijac Subhendu Sharma priča o načinu sadnje male šume koji je potpuno drugačiji od konvencionalnog načina pošumljavanja. Izvorna ideja potječe od japanskog znanstvenika Akire Miyawakija. Prema njegovoj ideji na prostoru veličine teniskog igrališta zasadi se 600 autohtonih stabala koji u konačnici daju gustu, brzorastuću šumu. Ona raste 10 puta brže ako se pažljivo zasadi i njeguje. Nakon samo tri godine prostor postaje samoodrživ šumski ekosustav kojem ne treba posebna njega’, kaže Liljana.

Svidjela joj se ta ideja i tražila je više o njoj pa shvatila da je Tiny forest pokret koji se već širi Indijom i Pakistanom, najviše zbog toga što su te države izrazito pogođene klimatskim promjenama, ali i u Europi. Naišla je na video u kojem djeca u Velikoj Britaniji sudjeluju u sadnji malih šuma i pomislila je: Zašto ne bi i mi?

‘Svjedočimo velikim klimatskim promjenama i svako drvo nam je važno. Naših je četvrtaša 100 i veličinu parcele sam prilagodila broju učenika kako bi svaki učenik posadio svoje stablo. Birat ćemo autohtone hrvatske i rijetke vrste kao što su jarebika, oskoruša, mukinja ili tisa’, kaže Liljana.

Poziv drugima da se priključe i budu dio veće akcije „Zasadi stablo, ne budi panj“

Pozvala je i druge da se uključe u projekt Mala šuma pa sam je pitala je li se već netko javio, bilo iz škola ili iz tvrtki koje bi htjele sudjelovati u projektu. Kaže da se 4. razredi njene škole planiraju prijaviti na akciju „Zasadi stablo, ne budi panj“ koja potiče kolektivnu sadnju drveća u Hrvatskoj.

‘Putem njihove Facebook grupe podijelila sam projekt u nadi da će ga još netko provesti u djelo. Zahvaljujem Ireni Borovina iz Udruge Vestigium koja se zainteresirala za projekt i podijelila ga članovima svoje grupe. Kontaktirali smo Vijeće gradske četvrti Stenjevec i oni su nas spremni podržati, mnoga OPG se također javljaju, Zrinjevac će također dati svoj doprinos, iz Hrvatskog šumarskog instituta sam dobila vrijedne savjete. Jako sam zadovoljna kako teku pripreme’, kaže Liljana te dodaje kako imaju još vremena jer će se akcija „Zasadi drvo, ne budi panj“ održati od 1. do 6. prosinca.

I za kraj, zanimalo me kako to da ste se odlučila baš za sadnju drveća, a ne neku drugu javno-društvenu akciju pa mi je odgovorila:

‘Zajednička sadnja stabala je prilika za okupljanje djece i odraslih s jednim ciljem-učiniti mali napor za spas Zemlje. Ako pogledate dokumentarni film Davida Attenborougha „ A Life On Our Planet“ shvatit ćete da i nemamo puno vremena i da su takve akcije važne i potrebne. Projekt malih šuma uči da pojedinac uspješnije raste u zajednici. To je važna lekcija koju bih kroz projekt Male šume htjela prenijeti mojim učenicima’.

Možda će te zanimati i ovo: Pozitivna priča o zajedništvu na Vrbanima: 6 žena pokrenulo Vestigium, organiziraju Eko plac i niz aktivnosti

Imaš li sličnu priču ili nešto što želiš podijeliti, javi nam se na moja@femisfera.com

Prati nas na Facebooku i Instagramu. Pretplati se na naš newsletter.

Prikaži sve članke od autora

U potrazi za pravim informacijama i zanimljivima ljudima. Vlasnica Dobre priče - za komunikaciju i digitalni marketing te pokretačica Femisfere. Antropologinja, informatologinja i novinarka u duši. Strastvena oko svega što radim, naročito oko pisanja i uređivanja sadržaja na Femisferi.

Trenutno nema komentara.

Ostavi svoj komentar

Vaša email adresa neće biti javno vidljiva.

Postani dio Femisfere

Prijavi se za newsletter i svaki mjesec saznaj više o temama koje te zanimaju!