fbpx

Društvena nejednakost je sve veći problem, kako u Hrvatskoj tako i na globalnoj razini. Upavo ona još više dolazi do izražaja u kriznim vremenima, a kao takva je i prije pandemije bile ključnim razlogom prosvjeda po cijelome svijetu.

Upravo je nejednakost u Hrvatskoj bila tema istraživačkog projekta STRAT, koji sufinancira Hrvatska zaklada za znanost a cilj je, između ostalog, bio istražiti proizvodnju hrane za vlastite potrebe kao klasno pitanje, istočno-europsku tihu održivost te izvor otpornosti na različite krize. Vezano uz to odlučila sam postaviti nekoliko pitanja voditeljici projekta Karin Doolan, izvanrednoj profesorici na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru.

Profesorica Karin je u nastavi angažirana na kolegijima koji se bave obrazovanjem i katastrofama kroz prizmu društvenih nejednakosti te kvalitativnom metodologijom. Kaže kako inspiraciju za nastavni proces pronalazi u kritičkoj i angažiranoj pedagogiji koju primjerice zagovara bell hooks. Inače, bell hooks je jedna od najistaknutijih glasova za propitivanje patrijarhata te od 1970-ih piše i podučava o radikalnim društvenim pitanjima.

‘Što se tiče istraživačkog rada, fokusirana sam na problematiku klasnih nejednakosti, posebice u obrazovanju i u kontekstu prirodnih katastrofa kao što su poplave. Doktorirala sam na temu klasnih nejednakosti u pristupu i iskustvima visokog obrazovanja na Sveučilištu Cambridge’, kaže Karin.

Koliko je nepravedno društvo u kojem živimo

Naglašava da je iznimno važan cilj projekta bio utvrditi na koje se načine ljudi različitih klasnih položaja nose s prirodnim katastrofama kao što su poplave. Dodaje kako je polazišna točka za ovo bila pretpostavka da katastrofe dodatno naglašavaju klasne nejednakosti i da bi donositelji javnih politika to trebali uzeti u obzir. 

Pitala sam ju kako su došli na ideju provođenja projekta Društvena stratifikacija u Hrvatskoj, odnosno što su njime htjeli istražiti te pokazati.

‘Prateći literaturu o društvenim nejednakostima sredinom 2000-tih bila sam zatečena time koliko se često koristi pojam klase u zapadnoj literaturi naspram hrvatskog konteksta. Neopterećena marksističkim konotacijama tog pojma, a zbog čega je i klasna analiza zanemarena u brojnim post-socijalističkim državama, mislila sam da bi bilo zanimljivo istražiti klasnu strukturu hrvatskog društva i to empirijskom operacionalizacijom različitih teorijskih pristupa klasi, od neoveberovskog, bourdieuovskog i neomarksističkog, kao i istražiti biografsko djelovanje klasnog položaja i time nešto zaključiti o korisnosti tog pojma za razumijevanje suvremenog hrvatskog društva‘, kaže Karin.

Dodaje kako je klasna struktura hrvatskog društva te razlika u pristupu obrazovanju ili pak kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi i zadovoljavajućim radnim uvjetima govori nešto o tome koliko je nepravedno društvo u kojem živimo.

‘Naši projektni nalazi pokazuju kako je hrvatsko društvo izrazito nejednako po klasnoj osnovi pri čemu imamo jednu malu ekonomsku i kulturnu elitu, nešto manje od trećine građana su pripadnici srednje klase, a većina građana pripada radničkoj i nižoj klasi. Posebice ranjiva skupina su starije osobe u ruralnim krajevima koji imaju niže stupnjeve obrazovanja i niske mirovine pri čemu su to u većoj mjeri žene. Ovakvi uvidi temelji su za politike usmjerene ka postizanju veće društvene pravednost’, kaže Karin.

Tim istraživačkog projekta STRAT

Projektni tim, u kojem su uz Karin Doolan, kolegice i kolege s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru, Instituta za razvoj i međunarodne odnose, Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za društvena istraživanja te Instituta za političku ekologiju, uskoro će predstaviti rezultate svog istraživačkog projekta. Saznanja do kojih su došli žele podijeliti sa širom javnosti pa ćete u utorak 17. studenog od 14 do 15 sati moći pratiti njihov webinar Proizvodnja hrane za vlastite potrebe kao klasno pitanje – vrt, voćnjak, povrtnjak i održivost!

Za kraj, profesorica Karin o rezultatima kaže ukratko sljedeće: Za kriznu situaciju kao što je pandemija uzrokovana koronavirusom važni su nalazi koji pokazuju da je više od trećine naših ispitanika i prije pandemije bilo izrazito ekonomski ranjivo s mjesečnim primanjima, odnosno iskazali su da financijski teško spajaju kraj s krajem. S druge strane, pozitivan je nalaz da polovica ispitanika posjeduje vrt, polje ili voćnjak koji koriste za proizvodnju vlastite hrane, a što je važan aspekt otpornosti na krize kako u pogledu egzistencijalnog snalaženja tako i psihofizičkog zdravlja.

Možda će te zanimati i ovo: I Hrvatska ima svoju Društvenu banku sjemena: Koji joj je cilj i zašto nam je neophodna

Imaš li sličnu priču ili nešto što želiš podijeliti, javi nam se na moja@femisfera.com

Prati nas na Facebooku i Instagramu. Pretplati se na naš newsletter.

Prikaži sve članke od autora

U potrazi za pravim informacijama i zanimljivima ljudima. Vlasnica Dobre priče - za komunikaciju i digitalni marketing te pokretačica Femisfere. Antropologinja, informatologinja i novinarka u duši. Strastvena oko svega što radim, naročito oko pisanja i uređivanja sadržaja na Femisferi.

Trenutno nema komentara.

Ostavi svoj komentar

Vaša email adresa neće biti javno vidljiva.

Postani dio Femisfere

Prijavi se za newsletter i svaki mjesec saznaj više o temama koje te zanimaju!