fbpx

Kampanja Bitna.si: Seksualno nasilje nad ženama počinje već u ranim godinama života

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, odlučila sam porazgovarati s Marinellom Matejčić iz Udruge za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter iz Rijeke, a koja je ovo ljeto pokrenula raspravu na društvenim mrežama o nasilju koje žene (mlađe i starije) svakodnevno doživljavaju ili su doživjele. Nasilje nad ženama se ne događa samo unutar četiri zida doma, nego i u javnom prostoru. Zato je Marinella u srpnju ove godine pozvala žena da dijele svoja loša iskustva pod oznakom ili Hashtagom #ženeujavnomprostoru.

“Bilo bi super ako bi tijekom pisanja o iskustvu postojanja u javnom prostoru koristile #ženeujavnomprostoru kako bi se moglo pratiti što se sve događa. Društvo ne prihvaća činjenicu da je nekima od nas postojanje u prostoru doslovno pitanje života, smrti, traume” napisala je tada Marinella. Žene su počele dijeliti svoje priče i stotine njih je ubrzo pisalo o ponižavanju, nasilju i vrijeđanju, a možda najgore je što su često dijelile priče iz djetinjstva te se pokazalo kako seksualno nasilje nad ženama počinje već u ranim godinama života.

Kao svojevrsni nastavak te kampanje nedavno je pokrenuta web i Facebook stranica Bitna.si. Sama web stranica objedinjuje iskustva žena iz kampanje #ženeujavnomprostoru, a Marinella kaže kako za sada nisu sve priče koje su prikupile ljetos ubačene u sustav. Svakako rade na tome, a sve kako bi se na jednom mjestu obuhvatio horor kojeg žene doživljavaju u javnim prostorima.

‘To je važno jer su naša iskustva često stavljena sa strane, izignorirana kao nešto što nije ključno za razvoj društva. To je, naravno, potpuno krivo jer kako možemo ignorirati traumatična iskustva tolikog broja žena oko nas? Sve mi činimo društvo i imamo pravo na javne prostore, imamo pravo živjeti bez straha‘, kaže Marinella.

Inicijator i pokretač stranice Bitna.si je Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter iz Rijeke, kao inicijator kampanje #ženeujavnomprostoru, koja je provedena u suradnji s Platformom za reproduktivnu pravdu. Financijski je izradu web stranice podržao Globalni fond za žene.

Pitala sam Marinellu je li očekivala ljetos tako veliku reakciju i toliki odaziv žena koje su dijelile svoje priče?

‘Zapravo sam tvitnula o iskustvu moje kolegice i prijateljice Marije Trcol te je lavina sama krenula. Znale smo da se nasilje događa i da je sveprisutno, ali nas je pozitivno iznenadila činjenica da su se ljudi različitih profila uključili u kampanju, što pišući o svojim iskustvima, što pružajući podršku i savjete’, kaže Marinella.

Objava s kojom je kampanja počela

Stotine priča žena koje su pretrpjele ponižavanje i nasilje

Nakon niza objava na društvenim mrežama i privatnim profilima, Platforma za reproduktivnu pravdu je na svojoj Facebook stranici uz ilustracije A na tavi objavljivala anonimne izjave žena koje su pretrpjele neki od oblika ponižavanja i nasilja. Jedna od takvih izjava je i sljedeća:

Snažna: “Bilo nas je nekoliko djevojčica, u rasponu godina od 6 do 10 koje smo spolno iskorištavane, a da ni jedna od nas toga nije bila svjesna. Obrtnik u ulici u kojoj smo se po cijele dane slobodno igrale, mamio nas je u svoju radnju da mu “malo sjedimo u krilu” i igramo se da radimo u radnji dok nas je dirao po spolovilima i grudima preko odjeće. Zauzvrat smo dobivale darove – ukrasne kožne trakice svih boja koje je imao u svojoj postolarskoj radnji. Tek godinama kasnije, osvijestila sam što nam je radio, ali nikad se nisam usudila pitati prijateljice jesu li i one shvatile i kako se nose s time. Srela sam ga kad sam i sama bila majka s djevojčicom od kojih 5 godina. Krenu je prema nama, a ja sam tijelom zaštitila svoju djevojčicu i samo mu rekla da odbije od nas i da mi se više nikada na cesti ne približi i ne obrati jer znam što nam je radio. Pravio se da nema pojma o čemu pričam i gestikulirao da sam luda.” #ženeujavnomprostoru

Više od 100 takvih izjava je u albumu na Facebook stranici, dok ih je javno podijeljeno na društvenim mrežama bilo još više.

Dio objava iz albuma na stranici Platforme za reproduktivnu pravdu

Upitala sam Marinellu je li i neka od anonimnih priča dobila epilog, u smislu prijave policiji ili pružanja podrške žrtvi pa mi je odgovorila sljedeće:

‘Tijekom kampanje #ženeujavnomprostoru nismo primile niti jedan upit za pomoć niti informaciju što se dogodilo s tim nasilnicima. Uglavnom se radi o oblicima nasilja upravo u javnom prostoru te je izuzetno teško i postići sudski epilog. Ako nešto ne prepoznajemo, a ovakvu vrstu nasilja naše društvo i zakonodavstvo ne prepoznaje u potpunosti, kako će se kazniti? Na Fb stranici Platforme za reproduktivnu pravdu stižu različiti upiti i na svaki odgovorimo najbolje što znamo, koristeći relevantne izvore podataka, dugogodišnju praksu i dobru vjeru.’

Važno je osvijestiti što je sve nasilje i zašto se ne smije tolerirati

Veliki odaziv i snažne reakcije možda su donekle znak da su se neke stvari počele micati s mrtve točke, odnosno da je sve više ljudi osvijestilo što je sve nasilje i zašto se ne smije tolerirati. S druge strane, zahvaljujući društvenim mrežama su tek sad takve stvari puno lakše došle na vidjelo, kako u Hrvatskoj i svijetu.

‘Društvene mreže su promijenile način na koji konzumiramo vijesti, informacije i naravno, priče. Priče kao takve su izuzetno važne za osvještavanje društvene dinamike oko nas. Rekla bih da je uspješnost kampanje zapravo rezultat sinergije i podignute svijesti o nasilju, što je primarno rezultat dugogodišnjeg rada različitih feminističkih kolektiva, inicijativa i organizacija civilnog društva, trendovi iz drugih zemalja (kao što je #metoo pokret) i moment u vremenu kojeg ne znam objasniti’, kaže Marinella.

Na moje pitanje kako građani i građanke mogu pomoći kada je riječ o nasilju nad ženama, Mainella odgovara kako je to uvijek nezgodno pitanje jer je neka prva intencija i sugestija reći svima da prijavljuju nasilje, ali u momentu kada primijetimo da se npr. u susjednom stanu događa nasilje, znamo li ima li žena alternativu gdje otići, kome se obratiti? Dodaje kako smatra da je izuzetno važno slušati i čitati iskustva, ne propitivati ono što žena govori već joj pružiti adekvatnu informaciju i riječ utjehe.

Zbog spomenutog ženama koje su preživjele nasilje teško je izaći iz začaranog kruga. No, kako da ne postanu još jedan broj u statistici ili samo dio još jedne stvarne priče?

‘Svakako treba potražiti pomoć od adekvatnih organizacija kako bi se u svakom pojedinačnom slučaju vidjelo što je najbolje za određenu osobu koja je preživjela nasilje. Ne postoji čaroban recept, ali ono što možemo jeste odgajati našu djecu i educirati ljude oko nas o neprihvatljivim ponašanjima, osobnim granicama i životu bez nasilja kako bi radile na tome da se broj slučajeva nasilja smanuje’, kaže Marinella.

Od dobacivanja i neugodnih komentara do slučajeva silovanja

Osim da se o nasilju priča, važno je pomoći i pružiti podršku. Drugim riječima, kako Marinella kaže uvijek treba saslušati osobu, pružiti joj podršku u vidu traženja pomoći (pokazuje se kako je uglavnom trećim osobama lakše učiniti prvi kontakt kada se traže informacije o tome kako postupiti u nekim slučajevima), pokazati joj da nije sama, ne nametati joj krivnju. 

Nažalost, žene su često žrtve eksplicitnih primjera nasilja, ali i onih koji su umotani u manje prepoznatljive forme pa se postavlja pitanje je li u kampanji #ženeujavnomprostoru bilo više primjera seksualnog nasilja ili su se pojavile i neke druge vrste zlostavljanja?

‘Meni je osobno pojavnost pedofilije, što jeste seksualno nasilje ali s posebnom dozom perfidnosti, najupečatljivije. Uglavnom se radi o različitim formama seksualnog nasilja i uznemiravanja, od dobacivanja i neugodnih komentara, ali i o primjerima silovanja koja nikad nisu bila prijavljena jer su žrtve isto potisnule, uvjerene da su same krive jer su se dovele u tu situaciju. Žrtva nikad nije kriva za nasilje‘, kaže Marinella.

Možda će te zanimati i ovo: 

Emocionalno i ekonomsko nasilje nad ženama često prolazi ‘ispod radara’ te im oduzima samopouzdanje i slobodu

Svako 5. dijete je žrtva nekog oblika spolnog zlostavljanja – šest žena se udružilo i odlučilo reći ‘Dosta!’

Sanja i Ljerka vode kampanju s besplatnim radionicama za žene: Ponekad zaboravimo koliko smo stvarno jake

110 godina borbe za ženska prava: 5 žena nam otkriva loša iskustva koja su imala zbog rodnih stereotipa

Imaš li sličnu priču ili nešto što želiš podijeliti, javi nam se na [email protected]

Prati nas na Facebooku i Instagramu. Pretplati se na naš newsletter.

Prikaži sve članke od autora

U potrazi za pravim informacijama i zanimljivima ljudima. Vlasnica Dobre priče - za komunikaciju i digitalni marketing te pokretačica Femisfere. Antropologinja, informatologinja i novinarka u duši. Strastvena oko svega što radim, naročito oko pisanja i uređivanja sadržaja na Femisferi.

Postani dio Femisfere

Prijavi se za newsletter i svaki mjesec saznaj više o temama koje te zanimaju!