fbpx

U ribarstvu, kao i u mnogim drugim zanimanjima, žene su često nevidljive – odnosno njihov doprinos u određenim poslovima koji se često smatraju muškima nije dovoljno cijenjen. Iako prevladava mišljenje da je ribarstvo muški posao, činjenica je da na svjetskom nivou gotovo 50% radne snage u ribarskom sektoru, uključujući ribolov i akvakulturu, čine žene. Također, 90% zaposlenih u procesu prerade proizvoda iz ribarstva na kopnu su žene. Ujedno se mnogi ribari uspijevaju baviti ribarstvom upravo zbog podrške žena u svojim obiteljima.

S ciljem da istraže u kakvom položaju su žene ribarice u Hrvatskoj i kakvi su im uvjeti za rad, Petra Počanić iz WWF Adrija te vanjska suradnica Karla Crnčević su već više od tjedan dana na terenu i prikupljaju priče žena koja će biti objavljene kao video portreti. Do sada su posjetile Savudriju, Rijeku, Dugi otok (Sali), Trogir, Vis (Komižu), Split i trenutno su na Lastovu.

Odlučila sam popričati s Petrom o projektu i zamolila da otkrije što su do sada uspjele istražiti. Petra u U WWF Adriji vodi projekt Fish Forward te je zadužena za komunikacije unutar morskog programa. Inače, Fish Forward projekt bavi se podizanjem svijesti o društvenim i ekološkim utjecajima potrošnje proizvoda iz ribarstva. EU je jedan od najvećih uvoznika proizvoda iz ribarstva, 50% uvozi se iz zemalja u razvoju, a kako Petra naglašava naši odabiri utječu na gotovo 800 milijuna ljudi kojima je ribarstvo osnovni izvor hrane i prihoda.

Karla Crnčević, vanjska suradnica WWF

‘Na ribarstvo gledamo kao isključivo muški posao, međutim globalno žene čine 50% radne snage u tom sektoru. To uključuje razne poslove: od odlaska na more (samostalno ili kao pratnja supružnicima) do prodaje, administracije ili brige za obitelj. Unatoč svojoj širokoj zastupljenosti i važnoj ulozi u ribarskom sektoru, ženska radna snaga je najčešće nevidljiva, a posljedice toga su znatno manje plaće i vidljivo gori uvjeti rada u odnosu na muške kolege. Ukoliko želimo osigurati održivo upravljanje morskim resursima, potrebna je veća društvena i okolišna odgovornost, što podrazumijeva i bolje uvjete rada za žene. Video portretima želimo prikazati dio poslova kojima se žene bave’, kaže Petra.

Pitala sam Petru kako to da je tako velik žena zaposlen u ribarstvu, odnosno kako je to zanimanje utjecalo na njihovu emancipaciju, ali i s kakvim izazovima se žene susreću i kakvi su im uvjeti rada. Više o tome možete pročitati u nastavku.

Koliko se zapravo cijeni (ili ne cijeni) rad žena u ribarstvu? Na kojim poslovima su najviše zastupljene?

Kako su muškarci uglavnom na moru (žena ribarica je puno manje), žene preuzimaju druge uloge u tom putovanju proizvoda iz ribarstva od mora do naših tanjura. Njihov doprinos važniji je u sklopu malog priobalnog ribolova koji čini veći dio europske, ali i svjetske flote. U tom kontekstu posao žena je ključan za opstanak obitelji i poslovanja. One mogu biti izravno uključene u proizvodnju (ribarstvo i akvakultura), popravljanje i čišćenje mreža, prodaju, preradu, administraciju i cjelokupno upravljanje poslovanjem. Nažalost, posao žena je često nevidljivi i neplaćen te se ne pojavljuje u statistici. Njihov rad često ostaje neformalan i bez pravnog priznanja.

Ribarica ima više na sjevernom Jadranu, u Istri.

Franka i Debora Makovac, ribarice iz Savudrije kojima je ribarstvo obiteljski posao
Franka i Debora Makovac, ribarice iz Savudrije kojima je ribarstvo obiteljski posao

Koja mjesta ste do sada posjetili i kakvi s dojmovi s terena? Što žene navode kao glavne prednosti i što kao glavne nedostatke rada u toj grani?

Putovale smo duž obale te posjetile Savudriju, Rijeku, Dugi otok (Sali), Trogir, Vis (Komižu), Split i trenutno smo na zadnjoj postaji i našem najudaljenijem naseljenom otoku – Lastovu. Sve su priče vrlo zanimljive, individualne i različite jer govore o različitim ulogama žena u ribarskom sektoru. Od žena ribarica do znanstvenica. Međutim, ono što je svim ženama zajedničko, ne samo u tom sektoru, je balansiranje između posla i obiteljskog života, što iziskuje veliki napor.

Susreću li se žene koje rade u ribarstvu s predrasudama i stigmatizacijom? Jesu li njihove bake i majke radile iste poslove i kako je njima bilo?

Žene ribarice u posao ulaze uglavnom preko obitelji – očeva ili muževa. Rijetko se same odluče za ribolov. Od naših sugovornica ribarica doznajemo da postoje mnoge predrasude od strane muških kolega. To je na neki način (i nažalost) očekivano jer je ribolov tradicionalno muško zanimanje i tu su žene puno manje zastupljene nego primjerice u prodaji ili preradi, gdje su u većini. No donošenje bilo kakvih zaključaka nije zahvalno jer nismo provodili istraživanje. Nažalost, istraživanja u tom području vrlo su oskudna, a potrebna ne samo kako bismo razumjeli s kakvim se izazovima žene u tom sektoru susreću, već i na koji način mogu doprinijeti održivom upravljanju morskim resursima.

Žene ribarice u zemljama u razvoju, u kojima je zaposleno gotovo 95% radne snage u tom sektoru, su u daleko nepovoljnijem položaju. Osim što su puno manje plaćene (a nerijetko i neplaćene), često nemaju pristup usavršavanju. To automatski muške kolege dovodi u povlašteniji položaj te brže napreduju i lakše se prilagođavaju promjenama uzrokovanim degradacijom mora i oceana.

Kako su se samo posao i zadaci danas, s obzirom na promjene u ribarstvu – načinima prerade ribe, promijenili u odnosu na prije? Imaju li žene s kojima ste pričali zadovoljavajuće uvjete rada?

Tehnologija napreduje pa su i uvjeti bolji. Razgovarali smo s ženama koje u tvornicama prerade ribe rade već 40 godina. One su prošle razne faze pretvorbe. Uvjeti su danas puno bolji i fizički je posao lakši nego prije no i dalje vrlo zahtjevan. Zamislite bilo koji rad na traci – 8 sati stajanja i ponavljajućih pokreta u bučnom okruženju. No, s druge strane postoji velika solidarnost i osjećaj pripadnosti.

Tvornica sardina Mardešić

Imate li neku upečatljivu sugovornicu ili priču s terena?

Sve su priče posebne i upečatljive. Svaki taj prostor (od ribarnice do tvornice) je kao mali mikrokozmos unutar kojeg se zbiva mnoštvo priča, života, veza. Ono što mi je možda bilo najupečatljivije je sjećanja na zajednicu Komiže iz vremena tvornica sardine. Mještani navode da nije bilo tvornice ne bi bilo ni Komiže i to zbog žena koje su na otok došle planski – kao radna snaga s kopna. S vremenom su postale dijelom otočne zajednice i osnovale obitelji. Na pitanje „što je za vas značila tvornica?“ jedan sugovornik nam kroz suze odgovara: „Sve!“.  Nemoguće je na to ostati ravnodušan, kao što je nemoguće ne zapitati se kakve će promjene uslijediti ukoliko ne stanemo na kraj devastaciji mora i oceana te hoćemo li se na zdrave resurse kroz suze prisjećati baš kao i oni svojih zajednica.

Kakvi su vam planovi za dalje i što planirate s prikupljenim materijalima?

Video portrete objavit ćemo na našim stranicama i društvenim mrežama. Ovo je bio naš mali doprinos vidljivosti žena no potrebno je potaknuti sustavna istraživanja koja će pomoći u razumijevanju sektora ribarstva te doprinosa žena za zaštitu prirode. Ustrajanje na ravnopravnosti važno je jer omogućava sagledavanje i rješavanje problema iz različitih perspektiva, svaka od kojih donosi određena znanja, vještine i taktike u upravljanju te korištenju prirodnih resursa. U sve kompleksnijim globalnim uvjetima održivi razvoj ne može biti zadovoljen bez te osnovne rodne ravnoteže pa se nadam da je ovo tek početak bavljenja važnom temom u sektoru ribarstva i zaštite prirode.

WWF Adria možete pratiti putem Facebooka i Instagrama, a mi ćemo također objaviti njihove priče.

Možda će te zanimati i ovo: Žene o ženama – impresivna izložba u sklopu projekta ‘Rise of women in culture in Western Balkan’

Imaš li sličnu priču, pitanja o ovoj temi ili nešto što želiš podijeliti, javi nam se na moja@femisfera.com

Prati nas na Facebooku i Instagramu. Pretplati se na naš newsletter.


 

Prikaži sve članke od autora

U potrazi za pravim informacijama i zanimljivima ljudima. Vlasnica Dobre priče - za komunikaciju i digitalni marketing te pokretačica Femisfere. Antropologinja, informatologinja i novinarka u duši. Strastvena oko svega što radim, naročito oko pisanja i uređivanja sadržaja na Femisferi.

Trenutno nema komentara.

Ostavi svoj komentar

Postani dio Femisfere

Prijavi se za newsletter i svaki mjesec saznaj više o temama koje te zanimaju!