fbpx

Anđela i Davor Rostuhar su 1. siječnja 2019. krenuli na bračno putovanje koje je trajalo 365 dana, a cilj im je bio obići što više zemalja i kultura te različitim parovima postaviti pitanje što je ljubav. Za vrijeme samog putovanja, oboje su pisali tekstove za članove svog KEK kluba. Anđela je uz to radila kratke videe i kako sama kaže; tada je shvatila da joj puno bolje leži montaža nego pisanje.

Tako je na temelju priča iz cijelog svijeta nastao dokumentarac koji je premijerno prikazan 14. veljače na televiziji ARTE. Hrvatska premijera filma će se održati u Tuškancu 1. svibnja. Davor je pak napisao knjiga Ljubav oko svijeta, a koja je predstavljena uoči Valentinova.

Odlučila sam s Anđelom porazgovarati kako je sve krenulo, s kakvim izazovima su se susreli na putu i na kraju – što je za nju ljubav. U razgovoru mi je priznala da neke ideje nisu mogli ostvariti, primjerice intervju s butanskim kraljem i kraljicom, Ipak, većinu toga su ostvarili prema planu pa čak i dokumentiranje Gerewol festivala u Čadu. Na kraju putovanja je i sama promijenila vlastitu percepciju ljubavi, a o čemu je riječ čitajte u nastavku.

Anđela Rostuhar
Anđela Rostuhar, Ljubav oko svijeta

Kako ste se vi i Davor odlučili za projekt Ljubav oko svijeta, kada je nastala ideja i koji je bio presudni trenutak kada ste se odlučili krenuti u realizaciju?

Bila je polarna noć i naš brod se usidrio u jednom od bezimenih zaljeva Antarktike (koji smo naknadno nazvali Zaljev ljubavi :). Izašli smo na palubu i divili se ledenom svijetu oko nas, i onda je Davor kleknuo i pitao hoću li biti njegova žena. To je bilo par tjedana prije njegovog odlaska na zahtjevnu ekspediciju, na kojoj će sam hodati od obale Antarktike do Južnog pola, a koju smo zajedno pripremali dvije godine. I ja sam pristala, naravno, pa smo se dugo grlili i plakali. Davor je pričao o tome kolika sam mu bila podrška posljednjih par godina i kako mi se želi odužiti jednim dugačkim putovanjem koje će biti samo naše. Tada je predložio ‘Ljubav oko svijeta’ i ja sam na prvu rekla – da. Projekt smo odmah počeli planirati, i nastavili tijekom brojnih razgovora putem satelitskog telefona za vrijeme njegove ekspedicije. Godinu dana iza, krenuli smo na put.

Anđela i Davor Rostuhar, ljubav oko svijeta
Davor je prije pohoda na Južni pol zaprosio Anđelu

Kako ste birali sugovornike i dolazili do njih? Možete li izdvojiti jedan ili dva para koji su vam se posebno urezali u sjećanje, možda nešto što s rekli, a da vas se posebno dojmilo?

Tražili smo sve nijanse ljubavi i odnosa kako bismo dobili što širi spektar odgovora na naše pitanje – što je ljubav. Tražili smo parove koji su tek prohodali, kao i one koji su zajedno više od pedeset godina; parove koji slijede tradiciju kao i one koji joj se odupiru; heteroseksualne i gay parove; one koji žive u tradicionalnim poligamnim kao i one u modernim poliamornim zajednicama; samce koji su se vjenčali sami za sebe, parove koji su se razveli; ljude koji nikad nisu našli ljubav i one koji su u ljubavi našli sve.

Koristili smo sve dostupne kanale – društvene mreže, Couchsurfing platformu, poznanstva, lokalne fiksere, medije. Ponekad je išlo glatko, ponekad bi proveli tjedne rada na jednoj priči. Teško mi je izdvojiti jedan ili dva para jer su nas svi ti ljudi primili u svoj dom i otvorili srca pred nama, dva stranca, kao da smo stari prijatelji. Bilo je tu predivnih trenutka, kada bismo svi plakali ili bismo sa sugovornicima proveli sate i sate pričajući o ljubavi. Puno posebnih trenutaka, teško mi je izdvojiti samo par.

  • ean_Camille, ljubav oko svijeta
  • ljubav oko svijeta, knjiga i film
  • ljubav oko svijeta, knjiga i film

Jeste li imali nekih neugodnih situacija na putovanju ili nešto što niste mogli ostvariti kako ste zamislili?

Imali smo neke ideje koje nismo mogli ostvariti, tipa intervju s butanskim kraljem i kraljicom. Ali većinu ideja smo ostvarili prema planu zahvaljujući teškom radu i upornosti. Od svih 30 zemalja koje smo posjetili, najteže je bilo u Čadu gdje smo otišli s ciljem dokumentiranja Gerewol festivala na kojem se mladići danima uređuju kako bi kroz ples prikazali svoje vještine i ljepotu ženama, koje na temelju toga odabiru partnera. Chad nije turistička destinacija i jedna je od najkorumpiranijih zemalja svijeta. Trebalo nam je 10 dana i deseci ljudi da bismo napokon našli taj festival u zabačenom dijelu zemlje. Bilo je teško i iscrpno, ali trud se isplatio jer Gerewol je najfascinantniji događaj kojem sam ikad svjedočila.

Gerewol festival
Gerewol festival

Davor je radio na knjizi, a vi ste radili na filmu. Tko su partneri i koprodukcija na filmu? Kada i gdje ćemo ga moći pogledati u Hrvatskoj?

Po povratku s putovanja, kontaktirali su nas Miodrag Sila i Nebojša Taraba iz produkcijske kuće Drugi plan i povezali nas sa svojim njemačkim partnerima, kućom Beta Film, odnosno njihovom divizijom za dokumentarni film – Autentic, koja je odmah naš projekt predstavila Arteu. Film je, dakle, nastao u koprodukciji naše organizacije Klub za ekspedicionizam i kulturu (KEK), Drugog Plan i njemačkog Autentic-a te u partnerstvu s Bayerischer Rundfunk televizijom i Arteom, gdje je premijerno prikazan 14 veljače 2021. Nakon premijere u Tuškancu 1. svibnja, planiramo organizirati projekcije diljem Hrvatske, no u kojem obliku i omjeru još uvijek ne možemo reći jer, kao i većina, čekamo popuštanje mjera i rezultate natječaja na koje smo prijavili projekt.

Što vam je bilo najteže pri snimanju i režiranju filma o ovakvoj vrsti teme? Smatrate li da je lakše napisati knjigu ili snimiti film, odnosno sumirati sve što ste vi i Davor htjeli reći ovim projektom?

Snimanje je imalo svoje izazove jer smo na put išli samo s ruksacima. Davor je morao dobro razmisliti što mu od opreme treba jer smo svu odjeću, opremu za kampiranje i opremu za snimanje nosili na leđima. I mislim da je, kad uzmem sve u obzir, odradio vrhunski posao. Za vrijeme samog putovanja, oboje smo pisali blogove za članove našeg kluba KEK. Ja sam uz to radila neke kratke videe i tada shvatila da mi puno bolje leži montaža nego pisanje. Iako oboje volim. Tako smo odlučili da ću se ja baviti filmom, a Davor knjigom. Mislim da oba formata imaju svoje izazove.

Meni je možda bio veći izazov raditi na filmu jer nisam imala nikakvog prijašnjeg iskustva. Davor je ipak, prije ove, napisao sedam knjiga. Međutim, imala sam iskusne suradnike uz čiju pomoć je film dobio svoju glavu i rep. Pregledavanje i selekcija materijala prošla je bezbolno uz Marina Nekića koji mi je pomogao da filmu dam okvir; uz rad s dramaturginjom Jasnom Jasnom Žmak, film je dobio narativnu liniju. I na kraju je, uz iskusnog montažera Ivana Živalja, dobio dinamiku i završnu strukturu te uz magiju glazbenika Nenada Kovačića i suradnika, dobio emociju. Meni je najteže bilo odabrati priče koje ulaze u film, odnosno odreći se onih za koje nije bilo mjesta.

Anđela Rostuhar, Ljubav oko svijeta
Anđela Rostuhar, Iza kulisa Ljubav oko svijeta

Koji bi bio zaključak nakon što ste razgovarali s parovima diljem svijeta – je li ljubav univerzalna ili nešto što učimo kroz kulturu?

Rekla bih da ima puno faktora koji određuju kako ćemo definirati ljubav. Uz kulturu, tu dosta utječu odgoj i mikrookolina ali i karakter osobe. Tako da i unutar iste kulture postoji puno varijacija. Možda je Indija najbolji primjer jer tamo smo razgovarali i s parovima koji slijede tradiciju ugovorenih brakova i onih koji su, kako bi bili s voljenom osobom za koju nisu imali dopuštenje roditelja, pobjegli i doslovno riskirali život.

ljubav oko svijeta, knjiga i film
Mjesta koja su Anđela i Davor posjetili u sklopu projekta ‘Ljuab oko svijeta’

Imate li neki dojam o tome kako žene diljem svijeta doživljavaju ljubav, a kako muškarci, što im je najvažnije kod partnera?

Ne bih tu radila razliku jer su i muškarci i žene većinom navodili podjednake vrijednosti – nesebičnost, predanost, vjernost i poštivanje.

Po vama zašto u svijetu ima više slučajeva poliginije od poliandrije te kako ti ljudi gledaju na monogamiju?

Diljem svijeta dominiraju patrijarhalne kulture, stoga ne čudi da je uobičajeno da muškarci imaju više žena. U nekim kulturama se, čak i u današnje vrijeme, žena smatra vlasništvom muškarca, i što ih više ima, njegova pozicija je jača. U istim tim kulturama, ženama je zakonom zabranjeno da imaju više partnera. U današnjem svijetu postoji samo jedan posto kultura u kojima je prisutna poliandrija, no i to je nasljeđe patrijarhata jer se radi o tzv. Bratskoj poliandriji, kada dvojica ili više braće ožene istu ženu kako ne bi došlo do podjele zemlje. Razgovarali smo s tri takve obitelji u selima duboko u indijskoj Himalaji, i dvije od tri obitelji su rekle kako žele da njihova djeca završe u monogamnim odnosima. Tako da vjerujem da će, s novijim generacijama, taj običaj potpuno nestati. U modernim poli odnosima je već lakše naći ženu koja je u vezi s više muškaraca, iako i tu dominiraju muškarci s više žena.

Jitendra_Rattna_Sadnam, ljubav oko svijeta
Jitendra, Rattna i Sadnam, Ljubav oko svijeta

Što je za vas partnerska ljubav, kako bi je opisali? Razlikuje li se taj opis s onim kako ste doživljavali ljubav prije vašeg puta i sada?

Možda najveća promjena u poimanju partnerske ljubavi koja se dogodila putem, jest da ljubav više ne smatram idejom, nego procesom. I ja i Davor smo na put krenuli kao veliki romantici, znajući da ćemo putem te zavodljive ideje morati ostavit negdje iza sebe. Ne znam sad reći u kojoj su točno zemlji ostale, ali s nama više nisu. Takvo romantično poimanje ljubavi proizlazi iz kulture u kojoj živimo (Hollywood, ljubavni romani i sl.) u kojoj se često ljubav i zaljubljenost izjednačavaju, a to su zapravo dva potpuno drugačija pojma. Jedno je kemija, drugo je odluka.

I za kraj, moram vas pitati – kakva je bila vaša reakcija kada je Davor u emisiji Nedjeljom u 2 izjavio da ne vjeruje u vječnu ljubav i kasnije sam sebe demantirao?

Kako sam i gore navela, Davor i ja smo ljubav počeli doživljavati više kao proces, rad i odluku nego kao ideju. Tako da me njegov odgovor nije niti malo iznenadio :). Ako je ljubav u svojoj definiciji vječna, zašto bismo se trudili oko nje? Vječnost treba zaslužiti.

Knjigu Ljubav oko svijeta možete kupiti direktno putem Anđeline i Davorove stranice na linku.  

Možda će te zanimati i ovo:  Možemo li mijenjati svijet i moraju li djevojčice biti princeze – odgovor daje knjiga o tri djevojčice superjunakinje

Imaš li sličnu priču ili nešto što želiš podijeliti, javi nam se na moja@femisfera.com

Prati nas na Facebooku i Instagramu. Pretplati se na naš newsletter.

Prikaži sve članke od autora

U potrazi za pravim informacijama i zanimljivima ljudima. Vlasnica Dobre priče - za komunikaciju i digitalni marketing te pokretačica Femisfere. Antropologinja, informatologinja i novinarka u duši. Strastvena oko svega što radim, naročito oko pisanja i uređivanja sadržaja na Femisferi.

Trenutno nema komentara.

Ostavi svoj komentar

Postani dio Femisfere

Prijavi se za newsletter i svaki mjesec saznaj više o temama koje te zanimaju!