fbpx

Prema najnovijem izvješću europskog statističkog ureda najveći udio menadžerica nalazi se u Latviji i Poljskoj, najmanji u Hrvatskoj. Trenutna pandemija COVID-19

dovela je do velikih promjena na radnom mjestu. Kao rezultat toga, menadžeri se suočavaju s izazovnim zadatkom rada u potpuno promijenjenim uvjetima. Iako i žene i muškarci pridonose u upravljanju krizama, žene su i dalje daleko manje zastupljene na razini upravljanja.

U trećem kvartalu 2020. više od 9,5 milijuna ljudi zauzimalo je rukovodeću poziciju u EU: 6,2 milijuna muškaraca i 3,3 milijuna žena. Iako žene predstavljaju gotovo polovicu svih zaposlenih u EU (46%), nedovoljno su zastupljene među menadžerima (34%). Među državama članicama EU-a najveći udio žena na rukovodećim položajima zabilježen je u Latviji ( 45%) i Poljskoj (44%), a slijede Bugarska, Mađarska, Slovenija i Švedska (svih 42%).

Na suprotnom kraju ljestvice, žene čine samo oko četvrtinu menadžera u Hrvatskoj (24%), Nizozemskoj (26%) i Cipru (27%).  Nažalost nije prvi put da se naša zemlja nalazi na začelju. Epidemija i zabrana rada pojedinim djelatnostima očekivano je dovela do porasta nezaposlenosti. Iako je u ožujku 2020 godine nezaposlenost (8,6%) bila za 1,6% manja nego u istom razdoblju 2019 godine, već je u travnju nezaposlenost porasla na 9,4% (odnosno 21,46% više nego u travnju 2019.), u svibnju na 9,5%, dok je u lipnju iznosila 9,1%. Prema Eurostatovoj metodologiji, u istom je razdoblju stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj bila iznad prosjeka. Dostupnost rada uslijed epidemijom izazvane krize smanjila se u svim sektorima djelatnosti, a nažalost nerijetko su to bile žene koje su ostale bez poslova, što se može vidjeti i u tablici na linku.

Žene među prvima na listi za otpuštanja

Žene su već u startu imaju nesigurnije položaje kao radna snaga ​​- radeći za manje novaca i na nižim radnim mjestima od muškaraca.  Žene su nerijetko često bile prve odabrane za otpuštanja i neplaćeni dopust, a također se primijetilo da se mnoge obitelji odlučuju ako treba jedan roditelj koji će odustati od posla i čuvati starije ili brinuti za djecu, da bi to trebao biti roditelj s nižom plaćom – obično majka. Siromašnije obitelji imaju tendenciju da imaju veću razliku između zarade roditelja. Oni se oslanjaju na oba dohotka kako bi preživjeli, a vjerojatnije je i da će imati poslove koji se moraju obavljati osobno, a ne na daljinu. Kad se škole i vrtići zatvore, nema nikoga tko bi se brinuo o maloj djeci ili nadzirao on-line školovanje ako oba roditelja rade. Ali ako netko ostane kod kuće, obitelj se suočava s financijskom katastrofom. Ova pandemija nas je suočila s onime što već znamo, da je položaj majke i žene u puno goroj situaciji kada se radi o tržištu rada, nije ništa novo.

Otklanjanje razlike u zaradi imat će ogroman utjecaj na gospodarstvo. Izvješće Svjetskog ekonomskog foruma o globalnim razlikama u spolovima 2020. pokazuje da smanjenje nejednakosti spolova potiče rast gospodarstva, konkurentnost i spremnost za budućnost. Izvještaj McKinsey podupire ove zaključke. Istraživači su modelirali tri scenarija – „ne poduzimati ništa“, „pričekati da se nešto poduzme“ i „poduzmi akciju odmah“ – kako bi se izmjerio utjecaj rodne nejednakosti uzrokovane pandemijom na ekonomsku uspješnost nakon COVID-19. pokazali su da bi poduzimanje učinkovitih mjera za smanjenje rodnih razlika u gubitku radnih mjesta uzrokovanim COVID-19 dovelo do veće ukupne ekonomske proizvodnje do 2030. godine.

Možda će te zanimati i ovo: Od žena ribarica do znanstvenica: Imaju manje plaće i vidljivo lošije uvjete rada od muških kolega

Svaka zemlja mora donijeti svoje mjere

Napori koji će se ulagati u opravak, a koji ulažu u žensku radnu snagu, prilagođeni potrebama svake zemlje, mogli bi značajno povećati mogućnosti zapošljavanja i potaknuti inkluzivni gospodarski rast, predviđa se u McKinsey izvješću.

To bi moglo uključivati ​​uklanjanje rodne neravnoteže u prepoznavanju i preuzimanju neplaćenog posla i brige o djeci te uspostavljanje politika za ravnomjerniju raspodjelu ovih odgovornosti između muškaraca i žena. Prepreke ženskom digitalnom i financijskom uključivanju i ukorijenjeni stavovi o ulozi žena u društvu također su područja kojima se treba pozabaviti.

Dok su zemlje poput Islanda, Norveške i Finske na vrhu ljestvice Global Gender Gap Index u Global Gender Gap Report 2020, izvješće predviđa da se rodni paritet neće ostvariti 99,5 godina, osim ako se ne poduzmu mjere za uklanjanje rodne neravnoteže. Nadajmo se da nećemo uvijek ostati na zadnjem kao u statistici za menadžerska mjesta, da će ovo društvo shvatiti da žene samo pridonose ovom društvu, te da u društvu bez ravnopravnosti nema niti napretka.

O ovim temama progovara se svake godine 8. ožujka povodom proslave Međunarodnog dana žena, a o čemu možete čitati na s blogu Udruge Sofija, a u nastavku je i dio tog teksta.

Kako je sve počelo?

Međunarodni dan žena kreće od 28. veljače 1909. godine, kada je Socijalistička partija Amerike odredila ovaj dan u čast štrajka radnica odjeće u New Yorku. Međutim, prva službena proslava Međunarodnog dana žena dogodila se 1911. godine, kada su žene iz nekoliko europskih zemalja (Austrije, Danske, Njemačke i Švicarske) sudjelovale u demonstracijama. Više od milijun žena izašlo je na ulice tražeći pravo glasa i pravo na obnašanje javnih funkcija.

Žene su također prosvjedovale zbog zapošljavanja zbog spolne diskriminacije i tražile su jednake plaće. Još jedna važna demonstracija u Europi, koja je započela 8. ožujka 1917., kada su žene tekstilne radnice u Sankt Peterburgu (bivšem Petrogradu) izašle na ulice, što je kasnije preraslo u Rusku revoluciju.

Dan su pretežno obilježavale komunističke zemlje i socijalistički pokreti sve do 1967. godine, kada su Ujedinjeni narodi prepoznali taj dan i počeli ga slaviti kao Međunarodni dan žena kojeg slavimo dan danas.

No realno taj naš dan nerijetko je i dan prosvjeda umjesto proslave.

Ovogodišnja tema prema UN WOMAN

„Žene u vodstvu: Postizanje jednake budućnosti u svijetu COVID-19.” – slavimo ogromne napore žena i djevojaka širom svijeta u oblikovanju ravnopravnije budućnosti i oporavku planeta, posebno s naglaskom na posljedice pandemije COVID-19.

Jedna stvar koju nas je naučila pandemija COVID-19 jest da kada žene vode, vidimo pozitivne rezultate. Neke od najučinkovitijih i najuspješnijih odgovora na pandemiju COVID-19 vodile su žene. Bile one radnice na prvoj liniji u zdravstvenom sektoru ili znanstvenice, liječnice i njegovateljice.

Međutim, nedavni podaci (UN 2020) otkrivaju alarmantne podatke da žene na prvoj crti obrane od ovog primaju 11 posto manje plaće od svojih muških kolega u svijetu.

Prema podacima UN-a gotovo 47 milijuna žena gurnuto je u siromaštvo zbog pandemije COVID-19. Izvještaj također dodaje da je zaposlenost žena 19 posto veći rizik od muškaraca. To nije sve, prema Svjetskom ekonomskom forumu, dok žene čine 70 posto radnika u zdravstvenom sektoru, samo 24,7 posto ministara zdravstva su žene.

Isto tako, samo tri države na svijetu imaju 50 ili više posto žena u parlamentu. Žene su šefice država u samo 22 države. Zapravo, globalno 119 zemalja nikada nije imalo ženu vođu na mjestu šefa države.

Pa kako onda da se izborimo za naša prava kada nam politiku kroje isključivo muškarci od kojih neki uopće ne razumiju o čemu pričamo?! Što nam onda ostaje žene moje? MI. Ostajemo mi koje se zauzimamo jedna za drugu i za naša prava.

Ono što možemo je:

  • Tražiti jednaku plaću za rad jednake vrijednosti, isto smo ulagale u naše obrazovanje
  • Podupirati politiku roditeljskog dopusta da ga i muškarci mogu koristiti, tražiti pomoć nije sramota
  • Zahtijevajte politiku nulte tolerancije za seksualno uznemiravanje i nasilje na radnom mjestu.
  • Podjednako podijelite brigu za kućanstvo, imate pravo na svoje vrijeme
  • Koristite svoj glas i platforme na društvenim mrežama u osobnim angažmanima kako bi se čuo vaš glas i glas onih koji progovaraju o feminističkim temama
  • Financirajte ili volontirajte u feminističkim organizacijama i organizacijama za ženska prava.
  • Pričajte i osvještavajte osobe oko sebe o svim vrstama nasilja, ne dopustite da naša svakodnevica postane taboo tema, tu smo radi podrške
  • Naučite sljedeću generaciju važnosti ravnopravnosti spolova i podržite aktivizam mladih žena i djevojaka.

Ovo su samo mali koraci kako možemo same biti ona promjena koju želimo vidjeti, a znamo da svaka promjena počinje od nas.

Prošle smo već dug put, a na nama je da nastavimo ono što su sve žene prije nas radile dok su nam tabale put prema jednakosti. Pokažimo im da njihova borba nije bila uzaludna i da imamo snage dovršiti i hrabro kročiti putem kojim su išle mnoge prije nas. Ostavite svoje naslijeđe. Ostavite svoj trag. Za sve nas. Jer sve smo mi #jačenegoštomislimo.

Sanja i Ljerka – Udruga Sofija

Tekst je priremila Sanja Siročić, predsjednica Udruge Sofija – za zaštitu i promicanje ljudskih prava.

U Udruzi su organizarili darivanje povodom Dana žena, a sudjelovati možete do 11.3. u 17 sati na njihovoj Facebook stranci te osvojiti Mystery Goodie Bag. Želja im je potaknuti žene (i sve ostale ljude) da se međusobno podupiru, da slave svoje uspjehe, uzdižu sve ono lijepo što jedni drugima u živote donose.

Možda će te zanimati i ovo: Pitale smo ‘Kako je biti žena u Hrvatskoj’ – ovo su vaši odgovori

Imaš li sličnu priču, pitanja o ovoj temi ili nešto što želiš podijeliti, javi nam se na moja@femisfera.com

Prati nas na Facebooku i Instagramu. Pretplati se na naš newsletter.

Prikaži sve članke od autora

Postani dio Femisfere

Prijavi se za newsletter i svaki mjesec saznaj više o temama koje te zanimaju!