fbpx

Prevladavajuće je mišljenje da je ribarstvo isključivo muški posao, međutim na svjetskoj razini žene čine 50% radne snage u tom sektoru. U procesu prerade proizvoda iz ribarstva na kopnu, postotak raste na 90%. Iako žene rjeđe viđamo na brodovima, one preuzimaju druge uloge u putovanju proizvoda iz ribarstva od mora do naših stolova, a što se i pokazalo u video pričama koje smo snimile na putu od Savudrije do Komiže na otoku Visu.

Žens su izravno uključene u proizvodnju (ribolov i akvakulturu), popravljanje i čišćenje mreža, prodaju, preradu, administraciju ili cjelokupno upravljanje poslovanjem. Osim toga, preuzimaju brigu o potrebama djece i starijih te obavljaju većinu kućanskih poslova. Nažalost, posao žena je često nevidljivi, a njihov rad ponekad ostaje neformalan i bez pravnog priznanja.

Žena koja izrađuje mreže u Trogiru:

Zdrava i produktivna mora ne možemo osigurati bez uključivanja žena    

Produktivnost mora i oceana je važna za svjetsku sigurnost opskrbe hranom, zbog čega je iznimno važno obnoviti prelovljene resurse te morem upravljati na održiv i pametan način. Kako bismo to postigli, potrebna je veća društvena i okolišna odgovornost, što podrazumijeva i bolje uvjete rada za žene te njihovo uključivanje u procese donošenja odluka iz kojih su često izostavljene. Istraživanja su pokazala da uključivanje žena u upravljanje prirodnim resursima, uključujući mora i oceane, povećava prilike za provođenjem održivijih upravljačkih procesa.

Izvještaj WWF-a, svjetske organizacije za zaštitu prirode „Osnaživanje žena u obalnim zajednicama u svrhu smanjenja utjecaja klimatskih promjena“ (Empowering Women in Marine Communities to Mitigate Impacts of Climate Change), pokazuje potrebu da se uloga žena bolje integrira u politike zaštite okoliša te razvojne politike uopće, a kako bi se osigurala isporuka održivih proizvoda iz ribarstva i sigurnost hrane na svjetskoj razini.

Žene u tvornici „Mardešić“ na Dugom otoku:

Priče žena u ribarstvu od sjevernog do južnog Jadrana   

Na putu od naše najzapadnije točke (Savudrije) do Komiže na otoku Visu gdje je 1875. godine pokrenuta prva tvornica za preradu ribe na hrvatskom dijelu Jadrana, WWF, svjetska organizacija za zaštitu prirode, ulovila je priče o ženama u ribarstvu na našim prostorima. Od ribarica do prodavačica na ribarnici i žena na proizvodnoj traci u tvornici prerade ribe, od znanstvenice do žene koja izrađuje mreže, pa do vraćanja u neka prošla vremena i ljude koji su posljednji svjedoci industrije koja je oblikovala mnoge prostore i zajednice.

Znanstvenica na Institutu za oceanografiju i ribarstvo:

 „Ovi video portreti su mali doprinos WWF Adrije za vidljivosti žena u ribarskom sektoru. Međutim, potrebno je provoditi sustavna istraživanja koja će omogućiti bolje razumijevanje i praćenje izazova s kojima se žene susreću, kao i njihovu bolju integraciju u održivo upravljanje morskim resursima. U toj zajedničkoj utrci i nastojanjima da stvorimo bolju budućnost, one donose dodatna iskustva, vještine i taktike potrebne za pravednije i učinkovitije iskorištavanje resursa“, zaključila je Petra Počanić iz WWF Adrije.

Intervju s Petrom možete čitati ovdje: Od žena ribarica do znanstvenica: Imaju manje plaće i vidljivo lošije uvjete rada od muških kolega

Imaš li sličnu priču, pitanja o ovoj temi ili nešto što želiš podijeliti, javi nam se na moja@femisfera.com

Prati nas na Facebooku i Instagramu. Pretplati se na naš newsletter.

PR
Prikaži sve članke od autora

Postani dio Femisfere

Prijavi se za newsletter i svaki mjesec saznaj više o temama koje te zanimaju!