fbpx

Iza Anite Šulentić je 15-godišnje medijsko iskustvo, a svoju veliku strast prema radiju prenosi na nove generacije i to kroz edukacije medijskih djelatnika i novinara na komercijalnim radijskim postajama. Uz to, Anita je prokuristica amm global instituta, prvog privatnog instituta kreativne industrije u Hrvatskoj te jedna od govornica na The art od Feminem Leadership, prvoj konferenciji koja ističe važnost ženskih vještina vodstva.

‘Ako govorimo o strastvenosti općenito, nje mi uz motivaciju nikad nije manjkalo ni u kojem području života. Volim stjecati nova iskustva na putovanjima, iako se posljednjih godina vrlo rado vraćam na mjesta koja me svaki puta nanovo ispune mirom. Vikende obožavam provoditi u planinama, čitajući recentnu stručnu literaturu, tu i tamo dobar psihološki triler, a obavezno pripremim i pokoju slanu i slatku deliciju’, kaže Anita.

Uz sve svoje strasti, Anita je poslovno fokusirana na digitalizaciju medija, konvergirani radio, radijski event menadžment te nove modele radijskog oglašavanja. Doktorantica je poslijediplomskog studija Mediji i komunikacija, magistra odnosa s javnošću i novinarstva, vanjski suradnik Sveučilišta Sjever i Visoke škole za komunikacijski menadžment Edward Bernays.

U nastavku otkrijte zašto 46% građana Hrvatske svakodnevno sluša radio, što Anita misli o ženskom liderstvu i kako gleda na rast popularnosti podcast sadržaja.

Koliko je ženama na putu do uspjeha važno da spoznaju sebe i što žele raditi? Koliko su spremne to napraviti ako znamo da u korporativnom svijetu još uvijek prevladavaju muškarci?

Mišljenja sam, a to mi govori i dosadašnje osobno iskustvo, da je upoznavanje i spoznavanje sebe cjeloživotni proces. Ništa drugačija situacija nije ni s muškarcima, i oni imaju (čak i dulji hehe) proces sazrijevanja. Prepoznavajući, shvaćajući i uvažavajući svoje (i tuđe) unutarnje i poslovne vrijednosti lakše je i jednostavnije kročiti kroz život. Konstantni rad na sebi je primaran da bi pojedinac i svi oko njega bili sretniji.  To svakako vrijedi i za poslovnu karijeru. Rijetko koja žena kreće u korporativni svijet tek kad je spoznala sebe, već zapravo i kroz taj svijet, stjecanje iskustva, pronalaženje svoje osobne niše, donosi odluke i niže uspjehe na poslovnom planu.

Koliko je vama trebalo vremena, volje i upornosti da spojite svoje znanje, talente, vještine i strasti u ono što danas radite ili još uvijek radite na tome?

Još uvijek radim na tome, premda sam imala sreće da sam već krajem srednje škole bila dovoljna odlučna u svojim željama, upisala Fakultet političkih znanosti i odmah na drugoj godini krenula raditi u medijima. Bila sam svjesna da tih nekoliko entuzijastičnih godina ne smije biti fokusirano samo na učenje. Pokazalo se to poprilično napornim izborom koji je na kraju rezultirao svim mogućim dobrobitima i uvijek bih ga ponovila.

Od kuda vaša strast prema radiju i po čemu je on za vas drugačiji ili poseban u odnosu na druge medijske formate? Kakvim vidite razvoj radija u budućnosti – što je ključno kako bi se taj medij prilagodio novim generacijama?

Radio je medij kojem Europljani najviše vjeruju, najbrži, a ujedno i  najintimniji medij – uvijek je tu uz nas poput vjernog prijatelja i stvara nam ugodnu atmosferu. Gotovo stogodišnja radiodifuzija Republike Hrvatske te podatak da 46% građana RH sluša radio svaki dan govori da je kao medij nezamjenjiv, otporan, fleksibilan i u rekordnom roku prilagodljiv svim situacijama.

Radio je potpuno prihvatio izazove digitalnog doba i navike novih generacija slušatelja. To se vidi po multimedijalnosti najslušanijih radijskih brendova, njihovim digitalnim platformama, vrhunskom podcastu i broju slušatelja-pratitelja.

Koliko su kreativna industrija i mediji pogođeni krizom uzrokovanom pandemijom? Hoće li prevladavanje izazova s kojima smo suočeni dovesti nužno do poboljšanja ili su vidljivi i neki loši trendovi?

Kao i sve ostale industrije, i kreativnu je nakratko zahvatio pandemijski val. No, nismo se predali, već dapače – nastavili smo stvarati još kvalitetnije, nove kreativne sadržaje u ponešto izmijenjenim i prilagođenim formatima. Prepoznale su to sve naše ciljane javnosti, od korisnika do oglašivača.

Anita Šulentić
Anita Šulentić

Smatrate li da su današnji medijski profesionalci, novinari, ali i svi ostali koji rade u medijskim kućama dovoljno otvoreni prema promjenama te da se dovoljno educiraju u smislu digitalizacije?

Nezahvalno je na ovaj način procijeniti druge medijske kuće, no na svim razinama je vidljiv trud i napredak u digitalizaciji sadržaja. Drugačije jednostavno ne ide ako želite uspjeti. Jedini je pravi put prihvatiti, proučiti i prilagoditi se načinima konzumacije medija novih generacija korisnika. Njima je primjerice danas radio doslovno u džepu putem mobitela. Starije generacije su još uvijek više uz samostalne radijske prijamnike u kućanstvu, no i oni sve više slušaju radio putem televizije ili web stranica.

U svijetu, a polako i u Hrvatskoj raste popularnost podcast sadržaja. Što mislite da je utjecalo na to i kako će se taj oblik komunikacije razvijati u budućnosti?

Podcast se kod nas pojavio tek kad se u svijetu etablirao kao izuzetno poželjan i potreban sadržaj. Posljednja recentna znanstvena i stručna istraživanja radijskog medija govore da pripadnici Z generacije žele biti programski direktori ‘svoje’ radijske postaje na način da sami biraju glazbu i sadržaj te mjesto i vrijeme kad će ga konzumirati. Podcast je upravo posljedica toga, i vrijedi za sve medije. Vjerujem da vrijeme podcasta u Hrvatskoj tek dolazi i da će nas većina postati redoviti konzumenti istog.

Jesu li žene spremnije mijenjati način upravljanja kad vide da nešto ne funkcionira trenutačno? Što je najvažnije za suočavanje s kriznim situacijama i prilagođavanje novim uvjetima?

Iz iskustva mi se čini da će prije muškarci odreagirati na situaciju, vrlo kratko i sažeto, onako ‘u glavu’. Mi žene doduše ranije osjetimo nužnost promjene, no sagledamo je iz svih perspektiva, predvidimo sve moguće scenarije, pokušamo sagledati kako će promjena utjecati na tim i tek onda donesemo odluku. Krizne situacije su nam posljednjih godinu dana postale dio života tako da sam sigurna da smo vidjeli koliko je nužno naučiti pravovremeno i ispravno reagirati. Ne odnosi se to samo na posao, dapače.

Kad je riječ o pravom ženskom liderstvu, je li za njega ključno razmišljanje u kojem se uravnotežuje muški i ženski princip vodstva? Mogu li liderice današnjice stvarati pozitivan utjecaj na više skupina – društvo u cjelini, na klijente, kupce ili zaposlenike?

Apsolutno, sve treba biti u ravnoteži,  jedni od drugih imamo i te kako puno toga za naučiti. I dobri i loši lideri mogu biti i žene i muškarci, nema tu pravila, razlikuju nas vještine vođenja i intuicija (kojoj ipak prirodno naginju žene). Liderice mogu i ostvaruju pozitivan utjecaj na sve skupine, posebice na mlade generacije naših djevojčica. One su te kojima ostavljamo svoje rezultate, znanja i vještine te će se nastaviti boriti za ravnopravnost žena u svim segmentima. A od koga će naučiti kako vrijedi živjeti ako ne od nas svjesnih koje smo sada tu?

Možete li reći koje medije, podcaste, blogove (svjetske/domaće) vi rado pratite?

Fokusirana sam na informativne medije poput BBC-ja (volim i njihov podcast) te pratim recentna istraživanja radija relevantnih institucija sa svih kontinenata (Ediseon Research, Nielsen, WorldDAB, EBU, itd.) Za svoj gušt volim uvijek imati nova izdanja časopisa Sensa i Elle.

Možda će te zanimati ovo: The Art of Feminine Leadership dovodi 20 lidera iz različitih industrija – govorit će i o ženskim vještinama upravljanja u krizi

Imaš li sličnu priču, pitanja o ovoj temi ili nešto što želiš podijeliti, javi nam se na moja@femisfera.com

Prati nas na Facebooku i Instagramu. Pretplati se na naš newsletter.

Prikaži sve članke od autora

U potrazi za pravim informacijama i zanimljivima ljudima. Vlasnica Dobre priče - za komunikaciju i digitalni marketing te pokretačica Femisfere. Antropologinja, informatologinja i novinarka u duši. Strastvena oko svega što radim, naročito oko pisanja i uređivanja sadržaja na Femisferi.

Trenutno nema komentara.

Ostavi svoj komentar

Postani dio Femisfere

Prijavi se za newsletter i svaki mjesec saznaj više o temama koje te zanimaju!