fbpx

Jesmo li svi zamjenjivi ili to misle samo oni koji ne cijene tuđi rad pa ga nisu spremni platiti

Koliko puta ste i sami čuli kako smo svi mi zamjenjiva potrošna roba i ako ne pristanemo na ponuđene, često nehumane, uvjete rada uvijek ima onih koji će pristati? Situacija postaje još ozbiljnija i kompleksnija kod naplate intelektualnih usluga, jer ljudi teže poimaju što točno plaćaju ako nije riječ o konkretnom materijalnom proizvodu koji mogu ponijeti kući. Kad kupite auto, stan ili mobitel opipljivo je u što ste uložili svoj novac, ali kada platite glazbeni nastup, prijevod teksta ili pisanje predgovora zalazite u apstraktno područje u kojem ljudi vrlo često ne razumiju kontekst valorizacije tuđeg rada te se u pravilu čude zašto takav angažman toliko košta.

O ovoj temi piše Sonja Švec Španjoj, u tekstu Zašto se u Hrvatskoj ne cijeni radna snaga? – PerceiveArt:

Pa krenimo redom. Radna snaga se definira kao “ukupnost čovjekovih fizičkih i duhovnih sposobnosti koje se mogu koristiti za proizvodnju uporabnih vrijednosti bilo koje vrste”. Iz osobnog iskustva nezavisnog djelovanja u sektoru kulture i umjetnosti mogu posvjedočiti kako su privatni poduzetnici kao inicijatori pokretanja novih muzeja u pravilu spremni investirati u najam zgrade i opremanje muzeja, ali kada bi ti isti muzeji trebali zaživjeti punim plućima i vratiti uloženi novac odnosno kada bi se trebalo investirati u kvalitetnu radnu snagu – e, baš u tom trenutku sve stane i krene naopako.

U oba slučaja podrazumijevao se vrlo skupi najam prostora u strogom centru Zagreba, a za jedan muzej su se izrađivale i skupocjene replike te angažirali arhitekti za oblikovanje stalnog postava. No, kada je trebalo zaposliti stručno osoblje odjednom su investitori odlučili štedjeti. Podijelit ću s vama dva iskustva koja vrlo zorno prikazuju koliko je malo cijenjena struka i radna snaga u sektoru kulture i umjetnosti.

Primjer muzeja u centru Zagreba bez blagajne, garderobe i osnovnih sredstava za rad

Vlasnici muzeja su bili svjesni da im je potrebno stručno osoblje, ali tu je bio kraj njihove svjesnosti o važnosti kvalitetnih radnika, dok se sve ostalo pretvorilo u čistu agoniju. U prvom slučaju vlasnik je angažirao kolegu, kolegicu i mene da radimo na pripremama otvorenja novog muzeja što je podrazumijevalo pakiranje pozivnica u koverte i postavljanje zbirke u novi prostor muzeja. Vlasnik je platio profesionalnu agenciju za promociju otvorenja, a mi smo bili angažirani za potrebe informiranja javnosti o sadržaju muzeja tijekom svečanog otvorenja, te smo nakon otvorenja boravili u muzeju u funkciji blagajnika, kustosa, čuvara prostora i sve ostalo po potrebi. Namjerno ističem da smo bili angažirani, a ne zaposleni, jer nam je bilo rečeno kako ćemo uskoro biti prijavljeni u program stručnog osposobljavanja za rad bez uspostave radnog odnosa što se na kraju nikada nije dogodilo.

Nakon što je poslodavac platio najam skupog prostora, PR agenciju za promociju otvorenja i skupi domjenak na otvorenju te i službeno otvorio muzej, na nama je bilo da taj muzej “oživimo” tj. da on zasja u punom sjaju kao novi prostor prezentacije kvalitetne zbirke i njezine bogate povijesti. No, rad nam je praktički bio onemogućen, jer vlasnik nije osigurao blagajnu, nije definirao cijene ulaznica, nije platio i postavio osnovne legende uz predstavljenu zbirku, nije pripremio i tiskao adekvatan katalog ili barem ponudio besplatan deplijan koji bi posjetiteljima koji su platili ulaznicu osigurao osnovne informacije o sadržaju muzeja. Također nije bilo definirano koje poslove ćemo obavljati tj. svatko od nas je bio “Katica za sve”. U hodniku je bio postavljen stol s metalnom kutijicom na ključ za novac od prodanih ulaznica i paragon blok za ispisivanje računa. U takvim uvjetima trebali smo kao struka osigurati posjetiteljima izvrsno iskustvo posjete novom muzeju u gradu, ali kako?

Više pročitajte na: https://perceiveart.com/zasto-se-u-hrvatskoj-ne-cijeni-radna-snaga/

Možda će te zanimati ovo: Sonja Švec Španjol je nezavisna kustosica te otkriva kako je raditi kao freelancerica u svijetu kulture

Imaš li sličnu priču, pitanja o ovoj temi ili nešto što želiš podijeliti, javi nam se na [email protected]

Prati nas na Facebooku i Instagramu. Pretplati se na naš newsletter.

Prikaži sve članke od autora

Postani dio Femisfere

Prijavi se za newsletter i svaki mjesec saznaj više o temama koje te zanimaju!