fbpx

Iako još uvijek nije pronašla svoje mjesto u hrvatskom vokabularu, riječ biblioterapija se godinama primjenjuje u praksi i imamo mnoge pozitivne primjere njezine primjene u Hrvatskoj. Mnogi knjižničari, profesori književnosti, psiholozi i psihijatri u Hrvatskoj se koriste biblioterapijom kao uspješnom metodom liječenja.

Biblioterapijom se među prvima u Hrvatskoj počela baviti mr.sc. Ivana Bašić, profesorica hrvatskog jezika i književnosti, dopredsjednica udruge Balans – centra za logopedagogiju i biblioterapiju te autorica knjiga ‘Biblioterapija i poetska terapija’ i ‘O čitateljskim grupama – metodički priručnik s primjerima dobre prakse’.

„U suvremenom značenju biblioterapija se odnosi na korištenje pisanih tekstova kako bi se potaknula promjena kroz iskazivanje osjećaja, misli i stavova“, objašnjava Ivana Bašić.

Još jedna poznavateljica biblioterapije u Hrvatskoj je mr.sc. Emica Calogjera Rogić, izvršna urednica za jezike, rječnike, dječju knjigu i časopise u Školskoj knjizi koja ima certifikat iz tečaja biblioterapije.

„Biblioterapija je proces dinamičke interakcije između čitatelja i književnog teksta koji može biti korišten za osobni rast i razvoj. Književni je tekst zapravo most preko kojega u biblioterapijskom procesu prelazimo da bismo došli do sebe“, pojašnjava Emica Calogjera Rogić.

Ove dvije sugovornice trenutno surađuju na poslovnom planu pa tako Emica Calogjera Rogić uređuje novo izdanje priručnika Ivane Bašić ‘Biblioterapija i poetska terapija: priručnik za početnike’ koji će uskoro pronaći svoje mjesto na policama Školske knjige.
Emica Calogjera Rogić nam je također objasnila što se očekuje od metode biblioterapije: „Ciljevi biblioterapije su ohrabriti pozitivno mišljenje i kreativno rješavanje problema, ojačati komunikacijske vještine, osobito vještine slušanja i govorenja, ujediniti različite aspekte osobnosti radi psihičke cjelovitosti i pomoći sudionicima da osjete oslobađajuću i ljekovitu snagu ljepote riječi.“

Kome je biblioterapija namijenjena

Biblioterapija je namijenjena gotovo svima – djeci, učenicima, studentima, pacijentima sa psihičkim poteškoćama, umirujućima, zatvorenicima i onima koji osjećaju usamljenost, anksioznost, stres ili uznemirenost.

Proces biblioterapije se temelji na četiri koraka, kaže dr.sc. Ljiljana Sabljak, knjižničarska savjetnica koja danas održava izlaganja, edukacijske radionice i logobiblioterapijske radionice. Posebno je zanimljiva njezina radionica za djecu ‘Ja sam tvoj pas čitaj mi na glas‘, uz pomoć psa, pozornog slušača čitanja na glas, kujice Zite.

„Čitanje izabranih tekstova u čitatelju pobuđuje sljedeće procese: identifikaciju – čitatelj može sebe i sebi važne osobe identificirati s likovima iz literature, projekciju – čitatelj sebe i svoje osjećaje projicira u lik s kojim se identificirao i njegovim očima ispituje vlastite stavove i reakcije drugih ljudi, katarzu – dijeleći emocije s likom s kojim se identificirao, čitatelj može doživjeti emocionalno rasterećenje i olakšanje i uvid – kroz konflikte u priči čitatelj može doći do uvida u vlastiti problem, što može biti ključ za njegovo rješenje“, govori Ljiljana Sabljak.

Ljiljana Sabljak, Privatna arhiva

Knjiga kao lijek koji možete dijeliti s drugima

Interaktivni oblici biblioterapije su pripovijedanje i čitateljske grupe. Primjere poput udruge Balans koja radi na razvijanju modela edukacije iz biblioterapije i poetske terapije, pripovjedačice bajki i priča Jasne Held, događaja Pričofest na kojem se okupljaju mali pripovjedači, udruge Vilin put i večeri pripovijedanja pod nazivom Snažne žene te mnogi drugi, spaja, kako to kaže Ivana Bašić „ljubav prema druženju kroz književnost.“

„Za razliku od lijekova, knjigama ne može proći rok trajanja, njima se ne može predozirati niti ih se može premalo konzumirati. Liječnik će lijek prepisati pojedincu i u pravilu mu zabraniti da ga samoinicijativno daje nekom drugom – za razliku od toga knjigu je poželjno dijeliti s drugima za koje mislite da bi im mogla pomoći“, poručuje Ljiljana Sabljak.

Možda će te zanimati i ovo: Razgovor sa Silvijom Šesto uoči Noći knjige: U cjepivo bi trebalo ugraditi nezaustavljivi poriv čitanja

Imaš li sličnu priču, pitanja o ovoj temi ili nešto što želiš podijeliti, javi nam se na moja@femisfera.com

Prati nas na Facebooku i Instagramu. Pretplati se na naš newsletter.

bruna
Bruna Perica
Prikaži sve članke od autora

Studentica sam novinarstva i odnosa s javnošću. Od početka studija, jako me zanimaju ljudi i njihove priče, a u ovom poslu najviše volim čuti neku dobru izjavu. San mi je jednog dana pisati na pisaćem stroju i piti kavu uz zvukove mora.

Trenutno nema komentara.

Ostavi svoj komentar

Postani dio Femisfere

Prijavi se za newsletter i svaki mjesec saznaj više o temama koje te zanimaju!