fbpx

Minimalizam, pokret koji u posljednje vrijeme postaje sve popularniji, predstavlja se kao drugačiji način života, pametniji od ovog dosadašnjeg. U čemu je tajna? Tajna je u suprotstavljanju potrošačkom stilu života. Mnogi minimalisti tvrde da današnji svijet, zbog svojeg načina funkcioniranja – jer opstaje samo uz konstantno kretanje novca, stalnu potrošnju i njeno neprestano povećanje – rezultira nagomilavanjem nepotrebnih stvari.

Minimalizam kao oslobođenje od svih zamki konzumerističke kulture

Minimalisti se pokušavaju udaljiti od onoga što nam se nameće i započeti život ispočetka – bez nepotrebnih stvari, lažnih osjećaja i sljepoće. U pozadini svega, krije se potreba za oslobođenjem od navezanosti na stvari, koja blokira pogled na sve ono u životu, čija se vrijednost ne može izraziti novcem. Radi se o obitelji, prijateljima, osjećajima, doživljajima.

“Minimalizam je oruđe koje može pomoći u pronalasku slobode. Slobode od straha. Slobode od briga. Slobode od opterećenja. Slobode od krivnje. Slobode od depresije. Slobode od svih zamki konzumerističke kulture unutar koje smo smjestili svoj život. Prave slobode,” objašnjavaju Joshua Fields Millburn i Ryan Nicodemus, pokretači stranice theminimalists.com i protagonisti Netflixovog dokumentarnog filma Minimalizam: dokumentarac o važnim stvarima.

Ključna ideja protiv koje se svaki minimalist svojim životnim stilom bori je materijalizam. Uslijed navezanosti na stvari, ljudi gube sposobnost vezivanja na ljude, zbog čega pate odnosi s drugima, ali i osjećaj zadovoljstva vlastitim sobom. Do toga dolazi zbog toga što je čovjek prije svega društveno biće, smatraju oni, te se bez mogućnosti izražavanja svoje društvenosti gube i padaju u stanja tuge, anksioznosti ili depresije. Nekad svjesno, ali vrlo često i bez da su toga svjesni. Pa nastave liječiti svoje frustracije kupovinom dodatnih stvari, koje samo produbljuju bespomoćnost.

minimalizam
Foto: Minimalizam

Minimalizam nas tjera da promislimo o svojim potrošačkim navikama

Rješenje se može pronaći u povratku na jednostavnost. Manji životni prostor, manje odjeće, manje posuđa, manje briga. Minimalisti smatraju da čovjek treba zadržati u svojem domu samo ono što mu stvarno treba – što mu donosi korist ili vrijednost. Pitanje je to koje potiče da se zapitamo – koliko stvari posjedujemo koje rijetko koristimo ili nikada? Koliko odjeće koju smo jednom obukli, koliko setova posuđa koje nikada nismo izvadili iz kutije?

Kućna čistka ne znači nužno da je potrebno izbaciti cijeli kućni repertoar kroz prozor, no poželjno je promisliti o svojim potrošačkim navikama i potrebama koje nastojimo kupovinom zadovoljiti. Osim što minimalizam pozitivno utječe na tretman samoga sebe, mnogi smatraju i kako je dobar financijski stimulans – jer kad prestanete trošiti na one stvari koje se samo gomilaju i odvlače pažnju, preostat će se više novaca za druge stvari.

Kritika minimalizma i njegovih sljedbenika

Međutim, i minimalizam ima svoju kritiku. S obzirom da se proslavio upravo putem društvenih mreža, kao što su Instagram i Pinterest, ističe kolumnistica The Guardiana, Kyle Chayka, ovdje se zapravo radi o novoj vrsti konzumerizma. Radi se o poticaju na novu vrstu kupovine – jednostavnijih linija i boja, kakve se mogu vidjeti u poznatim trgovačkim lancima. Pored toga, najpoznatiji zagovarači minimalizma obogatili su se upravo prodajom knjiga i podcastova s nizom savjeta o tome kako biti bolji minimalist. S jedne strane radi se o protupokretu kiču i bogatstvu, povratku onom klasičnom. S druge strane to je pokušaj da se uništi kreativnost i originalnost doma, onoga koji se ponekad krije baš u nekoj hrpici, tvrdi Chayka.

Još jedan od kritičara je i poduzetnik Peter Shallard koji smatra da posjedovanje donosi sigurnost i sentimentalnu vrijednost, a da je minimalizam “hobi za bogate”. Oba autora posebno ističu negativnost minimalizma zbog njegova promotora Stevea Jobsa, suosnivača Applea i jednog od najpoznatijih svjetskih biznismena. Osim zbog rada u tehnološkom sektoru, Jobs se proslavio i zbog jedne od najboljih marketinških strategija ikad – koja promovira minimalizam, a potiče potrošnju.

Zaključak je jedan – u životu je potrebno znati postaviti svoje prioritete. U svemu pa tako i po pitanju uređenja svog životnog prostora i odabiru svoje životne filozofije. Potrebno je s vremena na vrijeme odvagati vrijednost onoga oko sebe i bespogovorno baciti sve čemu je istekao rok. Za to nam ne treba masa self-help knjiga, već hladna glava i odlučnost. Važno je ne nasjedati na sve što se ponudi. Očistiti svoj dom od viška stvari, svoju okolinu od krivih ljudi i svoji životni stil od nametnutih savjeta.

Možda će te zanimati i ovo: Kako izgleda Sreća na kvadrat otkrit će vam velika zaljubljenica u raščišćavanje i organizaciju doma

Imaš li sličnu priču, pitanja o ovoj temi ili nešto što želiš podijeliti, javi nam se na moja@femisfera.com

Prati nas na Facebooku i Instagramu. Pretplati se na naš newsletter.

Terezija Bošnjaković
Prikaži sve članke od autora
Radoznala i vesela, uvijek na putu. U potrazi za dobrim štivom, zanimljivim informacijama i konkretnim znanjem. Inspiriraju me visine, a motiviraju dubine – stoga i jesam negdje između, u trku i letu. Ptice koje najviše lete, najdalje vide, kaže Richard Bach, a ja potvrđujem.
Trenutno nema komentara.

Ostavi svoj komentar

Postani dio Femisfere

Prijavi se za newsletter i svaki mjesec saznaj više o temama koje te zanimaju!