fbpx

Lorena Vlahovski vodi projekt Once upon a time in Croatia – svijet na rubu znanosti, misterija i fantazija

Uz Lorenu Vlahovski, zagrebačku producenticu, pripovjedačicu i kreatoricu Once upon a time in Croatia, projekta koji možemo pratiti na Instagramu, Youtube-u i na online stranici, uranjamo u priču o starim Slavenima, njihovim običajima, ali i u put otkrivanja samoga sebe. Priče, zanimljivosti i simboliku koju otkrivamo na tom čarobnom izletu u prošlost čine Once upon a time in Croatia jedinstvenim užitkom.

Mnogima su već poznati grčki i nordijski mitovi. Priče koje su stoljećima maštom osvajale djecu i odrasle pričaju se i danas. Međutim, što znamo o slavenskoj mitologiji? Kakvu priču nam donosi Perun, a kakvu Mokoš? O kakvim nas sve običajima i vjerovanjima uče slavenske predaje najbolje je poslušati uz ognjište, sveto mjesto u kući starih Slavena. Onima kojima ognjište nije u blizini uz Jednom davno u Hrvatskoj i Lorenu, s lakoćom se prepuštaju magičnom i tajanstvenom svijetu slavenske mitologije.

Kako je započeo Jednom davno u Hrvatskoj i koji je bio cilj i ideja stvaranja projekta posvećenom slavenskoj mitologiji?

Projekt Jednom davno u Hrvatskoj nastao je potpuno spontano. Pred zatvorenim vratima i nemogućnostima pandemije, spontano se stvorila želja da podijelim svoja znanja te uklopim mitologiju uz pripovijedanje i osobni rast. Oduvijek me zanimao svijet na rubu znanosti, svijet misterija i fantazija, a s druge strane i storytelling, odnosno pripovijedanje. Kada se naprosto spojio svijet pripovijedanja i moja ljubav prema mitologiji nastao je Once upon a time in Croatia.

Profil je vizualno bogat i vrlo pažljivo osmišljen, prožet slavenskim motivima i ilustracijama te vrlo vrijednim zanimljivostima i pričama. Odakle crpiš ideje i priče za kreiranje sadržaja?

Riznica ideja za mene je stručna literatura. Želim se potpuno posvetiti kvalitetnom istraživanju i pažljivo biram izvore, jer u moru raznih knjiga ponekad je teško razaznati brezu među bukvama. Jako mi je bitno skupljati znanja na temelju čega onda stvaram sadržaj. U svemu tome, moram se na trenutak odvojiti kao istraživačica i pogledati ono što radim iz perspektive čitatelja i razmišljam što bih voljela vidjeti na njegovom mjestu, pa tako doista provedem mnogo vremena stvarajući sadržaj koji će i vizualno pratiti priču i stvoriti odgovarajući ugođaj.

bilo jednom u hrvatskoj

Mitologiju čine priče kojima su se nekada ljudi služili kako bi objasnili prirodne pojave, običaje i vjerovanja. Što za tebe predstavlja mitologija i kako se danas čovjek može poistovjetiti s junacima i junakinjama (slavenske) mitologije?

Mitologija u sebi sadrži alegorije i metafore koje ujedno predstavljaju univerzalno znanje, od općeg znanja do onog svakodnevnog. Za mene je mitologija jako zanimljiv izvor inspiracije i alat za osobni razvoj. Samim time, često se pitam koje to karakteristike imam u sebi i kako ih mogu razviti. U tome mi onda pomaže mitologija, odnosno priče i likovi koji su nositelji određenih osobina. Mitologija me vodi u spoznaju svojih korijena, ali vodi me i na put spoznaje o prirodi, cikličnosti i razumijevanja prirodnih pojava i promjena. Bogovi i božice u slavenskoj mitologiji zapravo su odraz nas samih, ujedno personifikacija prirodnih sila i djelića ljudske osobnosti. U pričama svatko otkriva dio sebe i prošlost spojenu u predivnom maštovitom svijetu slavenske mitologije.

Priče uz vatru, radionice i suradnje noviji su sadržaji na profilu. Kako pripremaš dodatni sadržaj i što te posebno raduje u svojevrsnom pričanju slavenske priče na moderan način putem društvenih mreža?

Uz svoj interes i interes publike kreiram ideje koje potom ostvarujem. Ipak, volim iskušavati sve: podcast, video, radionice. Na kraju svakog projekta dobijem feedback o tome što je bilo dobro i na temelju toga dalje odlučujem u kojem smjeru i kako ću stvarati sadržaj. Radionica koju sam nedavno održala u suradnji s još jednom kreatoricom na polju slavenske mitologije, Kristinom Vlaisavljević, bilo je neobično pozitivno iskustvo. Neopisivo zadovoljstvo pruža mi spoznaja da se širi krug zaljubljenika u mitologiju. Razmjena iskustva, znanja te kreativna realizacija ideja, pružile su mi unutarnje zadovoljstvo i bili su mi potvrda da sam na pravom putu.

Kako si zamišljala da će ova tvoja priča o slavenskoj mitologiji izgledati, a kako ona izgleda u stvarnosti? Ima li nekih neobičnih situacija u kojima si se našla vodeći ovaj profil?

U početku sam nastojala spojiti priče i zanimljivosti iz slavenske mitologije uz ideju otkrivanja samoga sebe te pripovijedanje. Htjela sam iskoristiti svoje prezentacijske vještine i vještine pripovijedanja za stvaranje nečeg novog. U tom trenutku, naravno, nisam bila sigurna koliko je moja tema široka, odnosno koga će to zanimati. Međutim, zajednica je sve više rasla kao i moja inspiracija za stvaranjem sadržaja. U komunikaciji s pratiteljima dobivam povratnu informaciju o tome što se većini sviđa i na taj način smišljam kako ću organizirati i predstaviti sljedeći sadržaj. Najljepša neobična situacija zasigurno je bilo upoznavanje s Kristinom, odnosno prijateljstvo s osobom koja se bavi istom temom slavenske mitologije u Srbiji.

lorena vlahovski
Foto: Lorena Vlahovski, privatna arhiva

U fantastičnim podvizima raznih bogova poput Peruna ili božice Mokoš, saznajemo puno i o ljudskim vrlinama i manama, koji ženski lik je na tebe ostavio poseban utisak i zašto?

Posebno me zaintrigirala božica Mara, odnosno Morana. Ona ima dosta dodirnih točaka s Perzefonom iz grčke mitologije i predstavlja zapravo odnos života i smrti. Mara je u proljeće lijepa mlada djevojka koja predstavlja početak mladog života, a potkraj godine pretvara se u Moranu, božicu zime i smrti te predstavlja, na prvi pogled, nešto negativno. Međutim, ta preobrazba potrebna je kako bi se zatvorio ciklus godišnjih doba. Uz to, ovaj ciklus predstavlja i život žene, odnosno ciklus razvoja. On za sobom nosi promjene, lekcije, pozitivne i negativne stvari. Ovaj lik mi je inspiracija i podsjeća me na to kako u životu postoje različite faze i kako svaki period ima svoj početak i svoj kraj, te na kraju čini ciklus.

Lorena i Kristina  pripremaju još radionica pod nazivom Cikličnost prirode kroz staroslavenske priče vezanih uz godišnja doba. Na njezinoj online stranici može se naći i e-knjiga o bogovima Velesu, Perunu i božici Mokoš, kao i mnoštvo drugih sadržaja vezanih uz slavensku mitologiju i narodne običaje Slavena. Za Femisiferu nam otkriva da uskoro planira online pričanje priča, ali i večeri pričanja priča  i tematske događaje na seoskim gospodarstvima. Na ovaj način želi omogućiti edukaciju, živopisno oživljavanje priče i povezivanje s prirodom u seoskom okruženju. Naglašava kako je ponekad potrebno potpuno se prepustiti doživljaju i mašti, ali i vjerovati, jer u čovjekovoj mašti i vizualizaciji leži velika moć spoznaje kako okoline, tako i samoga sebe.

Možda će te zanimati i ovo: Martina Findrik otkriva kako je ‘raditi kao vještica’ i tko je najpopularniji lik Gornjogradskih coprnica

Imaš li sličnu priču, pitanja o ovoj temi ili nešto što želiš podijeliti, javi nam se na [email protected]

Prati nas na Facebooku i Instagramu. Pretplati se na naš newsletter.

Helena
Helena Šimunec
Prikaži sve članke od autora
Volim otkrivati i uživati u umjetnosti svih oblika. Mir nalazim u književnosti koja me, zapravo, često i uznemiri. Kao znatiželjnu i kreativnu osobu, inspirira me društvo, more i Grčka.  Neprestano pričam (čak i snu). Umjereni sam hedonist, neograničeni optimist i sanjar. Učenik koji uči hodati životnim putem učitelja.

Postani dio Femisfere

Prijavi se za newsletter i svaki mjesec saznaj više o temama koje te zanimaju!