fbpx

Inicijativa Neka otpad odpadne: Možemo birati što i kada kupujemo, po kojoj cijeni i s kojom svrhom

Ideja o inicijativi „Neka otpad otpadne! Pula“ javila se u srpnju 2020. godine u Zagrebu u prostorima udruge Zelena akcija na događaju „Kotačić promjene“ gdje su se mladi iz cijele Hrvatske okupili i zajedno, svatko u svojoj lokalnoj zajednici, odlučili napraviti promjenu!

Ove aktivnosti održavaju se u sklopu projekta „System:Reset” (ICEY – GND) kojeg Zelena akcija provodi s mrežom Young Friends of the Earth Europe, te su sufinancirane sredstvima programa Europske Unije Erasmus +.

Inicijativa „Neka otpad otpadne!“ u Puli

Iza Inicijative „Neka otpad otpadne! Pula“ stoje dvije energične mlade žene Andrea Ivančić i Lara Juršić koje djelovanjem kroz projekt nastoje potaknuti očuvanje okoliša i održivi razvoj te osvijestiti i informirati mlade o alternativama kojima mogu pomoći smanjiti količinu proizvedenog smeća i potaknuti cirkularnu ekonomiju.

Prvi događaj ove inicijative održao se u ljeto 2020. godine u unutarnjem dvorištu Društvenog centra Rojc gdje se prikazivao ekofilm sniman tri godine “The Story of Plastic”, redateljice Deiae Schlosberg. Film koji ukazuje kako je plastično zagađenje problem od samog početka proizvodnje, pa sve do “kraja” gdje završava kao ogromna prijetnja našem morskom ekosustavu i cijeloj planeti, ali nam i otkriva kako plastično zagađenje možemo riješiti zajedno!

Drugi događaj nazvan „Plastično nije Fantastično!“ odvio se ove godine u siječnju online putem Zoom platforme. Gdje su građani svih dobnih skupina otkrili što je to točno plastika, kako plastika djeluje na ekosustav, kako djeluje na ljudsku populaciju, te kako pravilno reciklirati. Osim toga polaznici su imali mogućnost saznati neke od načina izrade prirodne kozmetike kako bi u budućnosti izbjegli kupovinu istih u plastičnoj ambalaži.

U planu za ovu godinu je još jedna radionica pod nazivom „Zašto kompostirati?“, te „PLOGGING“. „Plogging“ je skandinavska tjelovježba u spoju s ekološki osviještenim djelovanjem, gdje će sudionici prilikom trčanja i planinarenja skupljati otpad koji će se naknadno pravilno sortirati i adekvatno zbrinuti.

Pulski ormar – zajedno protiv brze mode, zagađenja i loših uvjeta rada u tekstilnoj industriji

Uz ranije spomenuta događanja, trenutno se odvija treći događaj „Otvoreni Online Pulski ormar“. S obzirom na to da živimo u konzumerističkom društvu u kojemu sve ovisi od novca, potrebe većine građana za novim proizvodima i potrepštinama su stalne, a ipak se neke stvari kupe i nakon upotrebe se zaborave. S vremenom se takve stvari gomilaju i to postane opterećenje. Kroz ovu inicijativu možemo pomoći sebi, drugima i Zemlji kroz darovanje potpuno besplatno.

Modna industrija drugi je najveći zagađivač okoliša, odmah nakon naftne industrije. Vjerovali ili ne danas proizvedemo gotovo 80 milijardi tona odjeće godišnje koja što zbog nekvalitetnih materijala, što zbog „izlaska iz mode“, gotovo odmah završava na odlagalištima otpada. Statistika pokazuje da se u svijetu godišnje baci više od 10,5 milijuna tona odjeće, dok je oko 60 % odjeće koja se proizvede godišnje izrađena od plastike. Prilikom pranja takve odjeće ispušta se velika količina plastičnih vlakana u naša mora i oceane (125 do 307,6 mg vlakana po kg opranog veša). Sama proizvodnja tekstila doprinosi klimatskim promjenama više nego cjelokupno međunarodno brodarstvo i avio prijevoz.

U tvornicama dobavljača odjeće velikim lancima brze mode sustavno se krše ljudska i radnička prava. Javlja se seksualno i psihološko zlostavljanje i diskriminacija žena, s obzirom na to da su većina nadređenih muškarci! Osim toga, radnice i radnici često su prisiljeni na prekovremeni rad, rade u nesigurnim radnim uvjetima koji im štete zdravlju, te im ugrožavaju živote. Mnogi brendovi odbijaju preuzeti odgovornost za radničke plaće, iako su oni ti koji primarno diktiraju cijene rada. Zbog toga što uvjetuju što jeftiniju proizvodnju proizvodne cijene odjeće su minimalne, dok se tržišne penju u vrtoglave visine. Za usporedbu, cijena jedne košulje koju njemački brend plaća tvornici u Hrvatskoj je 30-ak kuna (što treba pokriti gore nabrojane troškove), dok je tržišna cijena od 350 kn do više od 1000 kn. Nažalost, često dolazi i do iskorištavanja dječjeg rada.

Onog trenutka kada nešto kupimo postajemo odgovorni za procese koje smo time povukli, stoga budimo statistička greška i zapitajmo se zašto je brza moda još uvijek među nama. Odmah! Sada!

Možemo birati što i kada kupujemo, po kojoj cijeni i s kojom svrhom. Okrenimo se kupnji second handa i odjeće od lokalnih proizvođača. Podržimo “sporu modu” jer naša održiva odluka Zemlju spašava.

Ovim projektom možeš odabrati svoj second hand odjevni predmet u ovom slučaju potpuno besplatno i podržati ovakav način života.

Instagram: @nekaotpadotpadne__pula

Možda će te zanimati i ovo: Kristina Vrdoljak: Dio ljubavi prema rabljenoj odjeći je svakako i u ‘lovu’ na nju

Imaš li sličnu priču ili nešto što želiš podijeliti, javi nam se na [email protected]

Prati nas na Facebooku i Instagramu. Pretplati se na naš newsletter.

PR
Prikaži sve članke od autora

Postani dio Femisfere

Prijavi se za newsletter i svaki mjesec saznaj više o temama koje te zanimaju!