fbpx

Mlada i uspješna znanstvenica radi na razvoju terapije budućnosti za bolesti poput Multiple skleroze i Alzheimerove bolesti

Jasmina Isaković radi u Omnion Research International, trgovačkom društvu koje se bavi biomedicinskim istraživanjima i kao asistent u nastavi na Medicinskom Fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Kao da dva posla nisu dovoljna, Jasmina je i studentica prve godine doktorskog studija Fizike elementarnih čestica na Sveučilištu u Rijeci.

Jasmina Isaković je u prosincu prošle godine, s nepunih 26 godina doktorirala Biologiju i Temeljne medicinske znanosti na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Naša mlada sugovornica je još u ranom stadiju svoje karijere, ali već se može pohvaliti istraživanjima u sklopu Omniona, gdje je bila voditeljica projekta pod nazivom „Izrada uređaja za primjenu elektromagnetnih polja u terapiji i praćenju pacijenata oboljelih od bolesti mozga.“

Jasmini je najbitnije da njezin rad u znanosti priča za sebe i da možda upravo ta priča zaintrigira ljude da slijede svoje snove ili se počnu baviti znanošću. Kroz razgovor s Jasminom, otkrivamo priču o njezinoj znanosti.

Bavite se istraživanjima utjecaja elektromagnetskih polja na središnji živčani sustav i modeliranjem urođenih elektromagnetskih polja u mozgu – možete li malo pojasniti o čemu se tu radi?

Jedna od glavnih građevnih jedinica živčanog sustava su neuroni – vrsta elektroprovodljivih stanica koje igraju ulogu u stvaranju i prijenosu impulsa. To su stanice koje nam u osnovi omogućuju komunikaciju s vanjskim svijetom. U najosnovnijim terminima, neuron se može promatrati kao telefonska žica kroz koju prolazi signal između telefonskog uređaja i stanice.

Kada kažemo da kroz neku žicu „prolazi signal”, pod time mislimo da kroz nju teče struja. Čim imamo neki oblik protoka struje, stvorit će se elektromagnetsko polje oko te žice – slično se događa i u našim neuronima.

Tako se jedan dio mog istraživanja bavi načinom na koji bismo najbolje mogli objasniti prirodu ovih polja i njihovu ulogu u radu živčanog sustava. Budući da je glavno svojstvo elektromagnetskih polja utjecaj na naboje u njihovoj blizini, jedan od osnovnih ciljeva istraživanja je opisati kako ta elektromagnetska polja oko neurona djeluju na aktivnost drugih stanica u živčanom sustavu.

Vezano uz to, radimo i na razvoju uređaja koji bi se mogli koristiti za liječenje različitih bolesti živčanog sustava primjenom vanjskih elektromagnetskih polja.

Koja su vam neka najvažnija saznanja iz tog područja i njihova moguća primjena u medicini?

Ono što je najvjerojatnije najčešća, dobro poznata primjena elektromagnetskih polja u medicini je snimanje magnetskom rezonancijom. Budući da je to statičko magnetsko polje, ono ne izaziva štetne učinke na biološka tkiva.

Osim statičkih magnetskih polja, elektromagnetska polja iznimno niske frekvencije su, u proteklim desetljećima, doživjela veliki porast u sferi znanstvenih istraživanja. “Budući da je ljudski organizam izgrađen od električnih nabijenih elemenata – sve od razine nukleotida i aminokiselina do samih nukleinskih kiselina (DNA i RNA) i proteina – takve vrste polja mogu utjecati na funkciju i aktivnost stanica. Smatram da su upravo ta svojstva, zajedno s činjenicom da se mogu koristiti na neinvazivne načine, ono što čini elektromagnetska polja terapijom budućnosti. Literatura pokazuje da se elektromagnetska polja mogu koristiti za sve od smanjenja kronične boli, posljedica neurodegenerativnih i neuromuskularnih bolesti te, potencijalno, obnove tkiva.

Foto: Jasmina Isaković

Omnion Research International kao tvrtka radi i na Check My Brain testu – brzom testu za rano otkriće Alzheimerove bolest. Možete li pojasniti kako funkcionira taj test? Zašto je taj test važan? Postoji li već nešto slično ili je ovo inovacija u svijetu medicine?

Jedan od najvećih problema bolesti mozga je da se prekasno dijagnosticiraju. Na primjer, kada osoba počne razvijati simptome demencije koje najčešće prvo primijeti obitelj, tada je već velik broj njegovih stanica zahvaćenim nepovratnim patološkim procesom, a mnoge stanice su već mrtve. Isto tako treba reći da zbog troškova liječenja i često doživotnog invaliditeta, bolesti mozga jednu prosječnu državu koštaju oko tri puta više novaca od svih malignih bolesti zajedno! Stoga je jedna od ključnih, hitno potrebnih stvari u medicini razvoj jednostavnih testova koji bi mogli otkriti patološki proces u mozgu prije nego osoba ima ikakve simptome.

Check My Brain je inovativan test za bolesti mozga za koji trebamo samo 20 vlasi i 20 sekundi vašeg vremena. Putem tehnologije matičnih stanica, Check My Brain transformira stanice korijena vlasi u stanice mozga. Jasno je pokazano kako moždane stanice dobivene na ovaj način precizno odražavaju patološki proces koji se odvija unutar tijela davatelja. Ono što je druga, još i atraktivnija vrijednost ovog testa je da Check My Brain vam vrlo precizno kaže koliko čega vama nedostaje i koliko čega trebate uzimati kako bi poboljšali svoje zdravlje. Ovo je tzv. princip personalizirane terapije i predstavlja budućnost medicine.

Foto: Check My Brain, Omnion Research International

Bavite li se trenutno još nekim istraživanjima? Imate li neke buduće istraživačke planove?

Budući da bolesti živčanog sustava predstavljaju veliki teret za pacijente i kvalitetu njihovog života, ali i sam zdravstveni sustav, željela bih se također baviti i znanstvenim istraživanjima vezanima za autoimmune bolesti središnjeg živčanog sustava ili onima koje uključuju demijelinizaciju neurona.

Demijelinizacija neurona je proces tijekom kojeg neuron „gubi” mijelinsku ovojnicu čime se smanjuje brzina prijenosa signala te se „izgladnjuju“ neuroni. Gubitak mijelina rezultira padom kognitivnih i motoričkih sposobnosti te je ključan za nekoliko neurodegenerativnih bolesti, poput multiple skleroze i Alzheimerove bolesti. Ali da bismo pristupili terapiji i liječenju neurodegenerativnih bolesti, potrebno je prvo saznati više o mehanizmima koji dovode do njihovog razvoja. Tu dolazimo do onoga što je zapravo mene najviše privuklo znanosti – činjenica da, čak i ako to ne mora biti u bližoj budućnosti, postoji šansa da s istraživačkim radom pomognemo nekome dok, istovremeno, saznajemo nešto više o svijetu oko nas.

Možda će te zanimati i ovo: Sanja i Ljerka vode kampanju s besplatnim radionicama za žene: Ponekad zaboravimo koliko smo stvarno jake

Imaš li sličnu priču, pitanja o ovoj temi ili nešto što želiš podijeliti, javi nam se na [email protected]

Prati nas na Facebooku i Instagramu. Pretplati se na naš newsletter.

bruna
Bruna Perica
Prikaži sve članke od autora

Studentica sam novinarstva i odnosa s javnošću. Od početka studija, jako me zanimaju ljudi i njihove priče, a u ovom poslu najviše volim čuti neku dobru izjavu. San mi je jednog dana pisati na pisaćem stroju i piti kavu uz zvukove mora.

Postani dio Femisfere

Prijavi se za newsletter i svaki mjesec saznaj više o temama koje te zanimaju!