fbpx

Kako je COVID utjecao na zaposlene žene i zašto su pod većim stresom

Već dvije godine neprestano se govori o COVID-u, a valovi pandemije mogli bi tvoriti oceane. Samoizolacija, dezinfekcija, socijalna distanca i maske kao i izraz „novo normalno“, nažalost, ustalili su se u svačijem rječniku. Međutim, posljednjih nekoliko mjeseci nadamo se da će pandemiji doći kraj, pritom ne razmišljajući o posljedicama koje je COVID-19 ostavlja za sobom. Posebno izložene bile su zaposlene žene kojima je pandemija, uz svakodnevne obaveze, stvorila potpuno novi svijet stresa i nelagode. Osim mnogo izgubljenih života, situacija u kojoj se našao cijeli svijet ostavlja posljedice na čovjekovo mentalno, psihičko i tjelesno zdravlje.

Strah od gubitka posla

Budući da se žene suočavaju s većim rizikom ekonomske sigurnosti zbog rodnih razlika u plaćama, odrađenom radnom vremenu i vrsti ugovora u radu, veliki stres za žene predstavlja i strah od gubitka posla. Mnoge djelatnosti koje su se upravo oslanjale na čest kontakt s ljudima, a u kojima se žene češće zaposlene, poput turizma i ugostiteljstva, administrativnih djelatnosti, prodaje i obrazovanja, smanjivale su broj zaposlenih u vrijeme pandemije.

Pročitaj i ovu priču: One su freelancerice, poduzetnice i mame – otkrivaju prave prednosti i mane pokretanja vlastitog posla

ured, stres, žena, računalo

Strah od zaraze i gubitka najmilijih

Stalnim isticanjem opasnosti zaraze kao i naglašavanje nužne odgovornosti distanciranja, kod ljudi je stvorio strah od zaraze i prenošenja zaraze najbližima. Kako su brojne obitelji već ostale kod kuće i smanjile kontakt sa svojim starijim članovima obitelji, prijateljima i ostalim poznanicima,  jačala je anksioznost, posebno među ženama. Brojne zdravstvene i privatne organizacije  iz tog su razloga otvorile telefonske linije i online psihološku pomoć i radile povećanim obujmom.

Rad od kuće i nepostojanje granice između privatnog i radnog vremena

Velik broj radnih mjesta zamijenjeni su radom od kuće, a time se stvorio i disbalans između radnog i privatnog vremena. Zbog nemogućnosti organizacije i balansiranja između posla i privatne sfere, ali i nepostojeće profesionalne podrške i radnog opterećenja, zabilježeno je više slučajeva burnout-a, odnosno sindroma sagorijevanja. Sindrom sagorijevanja javlja se nakon dugotrajnog izlaganja stresu uz gubitak energije, motivacije i pojave umora.

Uz navedeni stres i anksioznost, posljedice promjene načina života za vrijeme pandemije uključuju i depresiju, nesanicu, umor i nemogućnost koncentracije i pamćenja informacija.

meditacija

opuštanje
Briga o sebi i opuštanje

Savjeti za uspostavljanje ravnoteže između radnog i privatnog vremena

Savjeti koji se preporučuju ženama, kao i drugima, s ciljem balansiranja posla i privatnog života za vrijeme pandemije su:

  • traženje podrške u poslu, podjela odgovornosti na više zaposlenih
  • organizacija dijela prostorije samo za rad
  • sastavljanje pojednostavljene liste dnevnih zadataka
  • održavanje prijateljstva i poznanstva
  • briga o sebi (vrijeme za opuštanje, sport i rekreaciju)

Možda će te zanimati i ovo: Istraživanje o prednostima i izazovima rada od kuće – što misle zaposlenici

Imaš li sličnu priču ili nešto što želiš podijeliti, javi nam se na moja@femisfera.com

Prati nas na Facebooku i Instagramu. Pretplati se na naš newsletter.

Helena
Helena Šimunec
Prikaži sve članke od autora
Volim otkrivati i uživati u umjetnosti svih oblika. Mir nalazim u književnosti koja me, zapravo, često i uznemiri. Kao znatiželjnu i kreativnu osobu, inspirira me društvo, more i Grčka.  Neprestano pričam (čak i snu). Umjereni sam hedonist, neograničeni optimist i sanjar. Učenik koji uči hodati životnim putem učitelja.

Postani dio Femisfere

Prijavi se za newsletter i svaki mjesec saznaj više o temama koje te zanimaju!