fbpx

Finski odgoj djece – postoji li neka posebna metoda ili ipak ne?

U svijetu pedagogije na policama knjižara redovito su izložene uspješne prakse u školstvu i odgoju zemalja poput Danske, Finske i sličnih visokorazvijenih država. Među novim naslovima, našla se i knjiga Finski odgoj djece, finske psihijatrice Kaijae Puure. Za početak, i nažalost, najveći spoiler; ova knjiga ne donosi ikakvu novu metodu ili bilo kakvu metodu u odgoju korištenu samo u Finskoj. Također, u naslovu stoji podnaslov: Tajna odgoja nasretnije i najbolje djece na svijetu. U ovom tekstu otkrivamo što ova knjiga o odgoju zapravo govori i kako je Finska zalutala u naslovu.

Odgoj za ugodne ljude

Originalni naslov knjige koji je kod nas preveden pod nazivom  Finski odgoj djece, zapravo glasi Näin kasvatat lapsestasi mukavan aikuisen, a bliži prijevod glasio bi: Kako odgojiti dijete u ugodnu odraslu osobu. Kada se autorica, Kaija Puura pripremala za jedno predavanje u Finskoj, pitala je okupljene roditelje žele li odgajati ugodnu osobu. Iznenadila se brojim rukama u zraku. Zar danas nije bolje odgajati kompetentnu osobu za buduća radna mjesta i ona koja su usredotočena na vlastiti interes?

Ugodni ljudi su dobro prihvaćeni, lako sklapaju prijateljstva i prema životu se odnose pozitivno, fleksibilni su i prilagođavaju se. Vještine koje ugodna osoba posjeduje olakšavaju joj druženje i započinjanje odnosa s ljudima te smanjuje rizik od samoće te zdravstvene rizike povezane s njom.  Ugodni ljudi obraćaju pozornost na druge i znaju izraziti svoje mišljenje i želje.

Roditeljstvo

Roditeljem se ne postaje samim rođenjem djeteta, nego i svakodnevnom brigom i skrbi za dijete. Također, znanstveno je dokazano da trudnoća i skrb o djetetu mijenjaju mozak roditelja, posebno  dio mozga koji je zaslužan za emocije i empatiju. Voditeljica eksperimenta, Ruth Feldman ističe kako su promjene u strukturi mozga uzrokovane roditeljstvom vrlo slične velikim restrukturiranjem mozga koje se događa tijekom puberteta.

Promjene u strukturama javljaju se kod oba roditelja, odnosno, ako je drugi roditelj svakodnevno uključen u skrb o djetetu. Iz studije s muškarcima koji su vrlo uključeni u njegu djeteta također se saznaje kako im razina testosterona opada nakon rođenja djeteta. Prema riječima istraživača, smanjene razine testosterona vrlo su korisne za novorođenče jer smanjuju potencijalni osjećaj nervoze i otpora prema bebi.

Možda će te zanimati i ovaj tekst: ‘Mislila sam da će majčinstvo učiniti da se osjećam ispunjeno i najsretnije na svijetu’

otac s djecom
I muškarci doživljavaju hormonalne promjene

Djetinjstvo

Najvažniji dio u knjizi predstavlja opisano iskustvo u radu psihijatrice Puura s djecom i roditeljima. Ono što je pohvalno jest nije puko davanje savjeta i izbjegavanje tzv. tabu tema roditeljstva poput osjećaja nezadovoljstva i nemoći. U poglavlju koje se bavi nesuglasicama opisan je osjećaj nemoći kod roditelja i kad im „pukne film“. Takav osjećaj kod roditelja budi i osjećaj straha od neuspjeha. Budući da se roditelji i njihovi svakodnevni uspjesi svakodnevno uspoređuju s tuđim uspjesima i tuđom djecom, zagrebati površinu nezadovoljstva i nemoći prilično je težak zadatak. U primjeru kada se dogode nesuglasice s djecom za roditelje je važno prepoznati objekt ljutnje. Kada to shvate, onda više nisu prisiljeni reagirati onako kako ne žele.

Razgovor i postavljanje granica

Velik dio u svakoj knjizi ili vodiču za odgoj pripada tema razgovora s djecom i postavljanje pravila. Puura u svojoj knjizi također mnogo govori o postavljanju razumnih granica i pridržavanju pravila, ali i opisuje pojedine slučajeve i daje moguće savjete i rješenja za specifične situacije. Najčešći problemi s kojima se roditelji susreću su žurba, nedostatak vremena i ponašanje djece prema željama roditelja.

Nespretnosti svakodnevice svakodnevni su izazov za roditelje i za djecu. Kao što se kod djece prvo razvija limbički sustav: dijete želi, raduje se, čudi se, osjeća strah i ljutnju,  dijelovi moždane kore koji se zaduženi za regulaciju emocija, ponašanja i nagona, razvijaju se sporije. Kako bi se sve moglo uredno razvijati potrebna je vježba i ustrajnost.

Uz postavljanje granica, važno je i uspostavljanje ritma. Nakon dojenačke dobi, djetetov vlastiti ritam, tzv. fiziološka regulacija, počinje se stabilizirati i tada se treba težiti pravilnom ritmu prehrane te spavanja.  Puura opisuje i pojave koje često budu zanemarene. Jedenje nejestivih stvari, jedenje kriomice i proždrljivost mogu biti pokazatelji da dijete čezne za više bliskosti i zajedništva s roditeljima.

Važnost bliskosti i zajedništva

Finski odgoj djece?

Kao što je već spomenuto, finska autorica Kaija Puura jedini je poveznik s Finskom. Njezina knjiga ne govori o posebnom odgoju finske djece niti je u knjizi opisano ijedno istraživanje i tvrdnja da su finska djeca najbolja i najsretnija. Ipak, ono što ova knjiga donosi je dobar izvor informacija i može biti dobar metodički izvor rješenja za svakodnevne izazove roditelja, odgajatelja pa tako i učitelja. Zdrav razum i briga, puno raznovrsnih iskustava za djecu, razgovori, ljubav i nježnost, igra i pravila ponašanja  dio su cjelokupnog zdravog odgoja za finsko, hrvatsko ili bilo koje drugo dijete.

Možda će te zanimati i ovo: Iskustvo jedne mame: Koja je razlika kad rodiš prvo dijete pa drugo, a onda i treće?

Imaš li sličnu priču ili nešto što želiš podijeliti, javi nam se na [email protected]

Prati nas na Facebooku i Instagramu. Pretplati se na naš newsletter.

Helena
Helena Šimunec
Prikaži sve članke od autora
Volim otkrivati i uživati u umjetnosti svih oblika. Mir nalazim u književnosti koja me, zapravo, često i uznemiri. Kao znatiželjnu i kreativnu osobu, inspirira me društvo, more i Grčka.  Neprestano pričam (čak i snu). Umjereni sam hedonist, neograničeni optimist i sanjar. Učenik koji uči hodati životnim putem učitelja.

Postani dio Femisfere

Prijavi se za newsletter i svaki mjesec saznaj više o temama koje te zanimaju!