fbpx

Samosvjesno protiv stresa: Psihologinja Ida Juranić savjetuje da unutarnjeg kritičara zamijenimo unutarnjim trenerom

U vremenu kad stres preuzima dominaciju, a nošenje sa svakodnevicom postaje sve teže, sve češće se čuje da je potrebno ‘ostaviti vremena za sebe’. U objašnjavanje toga kako je najbolje iskoristiti to vrijeme, da ono zaista proizađe kao kvalitetan odmor duše i tijela, uključuju se life-coachevi, fitness treneri, različiti savjetnici. No nešto za reći na tu temu imaju i psiholozi koji smatraju da je ‘vrijeme za sebe’ podcijenjeno i da je važnost odmora teško mjeriva. Srećom, odlazak psihijatru ili psihologu polako prestaje biti tabu, no uvijek postoji i nešto što možete sami učiniti da bi skinuli teret stresa s ramena – odgovor se krije u teoriji samosvijesti, poznatijom na engleskom nazivu kao Self Knowledge. Više o tome otkrila je Ida Juranić, magistrica psihologije i jedna od osnivačica Stres Protekt projekta, koji nudi psihološku podršku pri otkrivanju i otklanjanju stresa.

Self Knowledge je poznavanje sebe samih

“Samosvijest je sposobnost usmjeravanja pažnje na same sebe pomoću introspekcije, odnosno samoopažanja, i stjecanje znanja o nama samima, svojim mislima, ponašanjima i osjećajima,” objašnjava Ida.

Pojam je to koji dolazi iz psihologije, a postaje sve češće spominjan u medijima. U vremenu koje sve više udara po mentalnom zdravlju, psiholozi nude različite tehnike za premošćivanje stresnih situacija i zatomljenih problema. Jedna od tehnika upravo je tehnika razvoja samosvijesti (eng. Self Knowledge), svijesti o samom sebi. Odnosi se, prije svega, na sposobnost prepoznavanja subjektivnog, onoga što se nalazi u nama samima. Nekad je to razumijevanje vlastitih emocija, želja i strahova, a nekad prepoznavanje uzroka frustracije. U svakom slučaju, radi se o tehnici introspekcije – sagledavanja unutar sebe i razumijevanja svojih osjećaja ili ponašanja.

“Prema teoriji samosvijesti, mi se uspoređujemo s našim standardima s kojima uspijemo ili ne uspijemo biti u skladu. Kada doživimo nesklad između sebe i svojih standarda odlučujemo hoćemo li raditi na smanjenju neslaganja ili ćemo cijelu situaciju samo izbjeći,” ističe Ida. “Self Knowledge radionice nam pomažu u razvoju samosvijesti, prepoznavanju vlastitih standarda, njihovom usklađivanju sa zdravim standardima i razvoju vještina koje nam pomažu u njihovom postizanju.”

Ida Juranić, psihologica
Foto: Ida Juranić, privatna arhiva

“Primjerice, samosvjesna osoba koja je nezadovoljna svojom ljubavnom vezom lakše će prepoznati uzroke nezadovoljstva i što ona sama može učiniti da se odnos popravi. Samosvjesna osoba će također i lakše prepoznati škodljive misli kao, primjerice, ‘Ja ovo ne mogu’ ili ‘Ovo je preteško’ i zamijeniti ih zdravijim načinom razmišljanja kao što je, primjerice, ‘Potrudit ću se’.”

Self Knowledge je oblik mentalne higijene

Uz samosvijest se veže i pojam mentalne higijene, koja, kao i svaka druga higijena, podrazumijeva čistoću. Psiholozi tvrde da je čistoća uma jednako važna kao i čistoća tijela. Stoga mentalna higijena predstavlja vrlo važan segment ljudskog zdravlja općenito. Introspekcija se obavlja u tišini, u samoći, tijekom ‘vremena za sebe’, vremena koje bi svatko trebao pronaći barem jednom u danu.

Izuzetno je važno svakodnevno provoditi mentalnu higijenu. To možemo na način da prepoznamo vlastite potrebe i da ih naučimo razlikovati od želja koje za posljedicu imaju isključivo osjećaj ugode, da se emocionalno opismenimo, da naučimo prepoznati vlastite štetne misli.“

Mentalna higijena podrazumijevanje brigu o sebi samom. Onako kako se brineš za svoje bližnje, brini i o sebi. Kad pomisliš kako ne želiš zamarati druge, opterećivati ih, a želiš da budu veseli i da se osjećaju ugodno svojoj koži, pomisli je li moguće zaželjeti isto i sebi. Održavanje svijesti o svojim osjećajima, željama i frustracijama, prvi je korak prema ostvarenju zadovoljstva i mira.

Mentalna higijena nam pomaže da postignemo emocionalnu ravnotežu, korigiramo negativna ponašanja i poboljšamo kvalitetu života. Prakticiranje mentalne higijene izuzetno je važno posebice u vrijeme zdravstvene krize koju trenutno svi proživljavamo kako bismo ostali zdravi. Ona nam pomaže širiti vlastite kapacitete i djelovati preventivno na anksiozne i depresivne simptome, koji su u današnje vrijeme poprimili široke razmjere,” brine se Ida.

Kako izgleda mentalno zdrav čovjek

Mentalno zdrav čovjek je onaj čovjek koji brine o svojem tijelu i psihi. On je svjestan da je krhak i da mora dobro paziti na sebe. “Mentalno zdrav čovjek uživa u vlastitoj dobrobiti, prilagođeno se ponaša, relativno je slobodan od anksioznosti, uspostavlja konstruktivne odnose i uspješno se nosi s uobičajenim životnim zahtjevima i stresorima. Mentalno zdrava osoba učinkovito upravlja svojim mislima i osjećajima, slijedi svoje ciljeve i ponaša se sukladno vlastitim vrijednostima.

Čovjek sa zdravom psihom prihvaća da ljudske misli nisu činjenice te da su one sklone pogreškama i pristranostima te da emocije same po sebi traju kratko. Produžuje ih razmišljanje o njima i obnavljanje te emocije. Kad kritički sagledamo trebamo li uistinu ovaj tren napraviti sve zadatke koje smo si zadali, postajemo manje pristrani, govori Ida i savjetuje da unutarnjeg kritičara zamijenimo unutarnjim trenerom, koji će nas bodriti i poticati da postajemo manje uznemireni. Emocionalno zdravlje označava prihvaćanje vlastitih emocija i reagiranje sukladno vlastitim ciljevima i vrijednostima. Sve se to na kraju ostvaruje preko ponašanja – preko aktiviranosti u svojoj okolini, bliskosti s drugima i razvoju kvalitetnih, funkcionalnih odnosa.

“Važno je naučiti imenovati što osjećamo, razumjeti na što nas određena emocija motivira, staviti ju u kontekst kako bi znali što ju je potaknulo. I u konačnici, važno je reagirati zrelo, sukladno vlastitim ciljevima i vrijednostima. Kada naučimo učinkovito upravljati svojim mislima i emocijama poboljšat ćemo i ponašajno zdravlje,” zaključuje Ida.

Možda će te zanimati i ovo: Kako se prilagoditi novoj situaciji u kojoj više nemamo kontrolu nad svojim okruženjem

Prati nas na Facebooku i Instagramu. Pretplati se na naš newsletter.

Terezija Bošnjaković
Prikaži sve članke od autora
Radoznala i vesela, uvijek na putu. U potrazi za dobrim štivom, zanimljivim informacijama i konkretnim znanjem. Inspiriraju me visine, a motiviraju dubine – stoga i jesam negdje između, u trku i letu. Ptice koje najviše lete, najdalje vide, kaže Richard Bach, a ja potvrđujem.

Postani dio Femisfere

Prijavi se za newsletter i svaki mjesec saznaj više o temama koje te zanimaju!