fbpx

Žene rade mjesec dana besplatno i ukupni prihodi su im manji nego muškarcima

Žene rade više, a zarađuju manje je tema koja se otvara najčešće jednom godišnje, povodom Međunarodnog dana žena. Samo neki od razloga zbog kojih se može tvrditi da žene rade otprilike mjesec dana više od muškaraca i imaju manje prihode su svakako manji prihodi zbog rodiljnih dopusta, bolovanja i skrbi o starijima i nemoćnima, jer je to primarno ženski zadatak. Ujedno, prema zadnjem izvješću europskog statističkog ureda najveći udio menadžerica nalazi se u Latviji i Poljskoj, najmanji u Hrvatskoj. Žene u Hrvatskoj čine samo oko četvrtinu menadžera (24%).

Žene primaju i manje mirovine

Da je bi ova tema trebala biti aktualna tijekom cijele godine govore i zaključci s Konferencije o budućnosti Europe na temu Uloga žena u kreiranju Europe budućnosti, a na kojoj se o jačanju položaja žena u Hrvatskoj i u Europi rapravljalo na Plitvicama. Žene zbog manjih plaća od muškaraca zapravo rade mjesec dana besplatno, a zbog brige o djeci i starijima manji su im ukupni prihodi, pa posljedično i mirovine, upozorila je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu (EP) Sunčana Glavak.

Konferencija o budućnosti Europe pokrenuta je 9. svibnja kako bi se pokrenula rasprava građana, akademske zajednice, civilnog društva i raznih institucija o temama kao što su klimatske promjene, zdravstvo, gospodarski oporavak, zelena i digitalna tranzicija, migracije i druge teme s dnevnog reda EU-a. Građani se u raspravu mogu uključiti preko platforme Europske komisije futureu.europa.eu.

Žene na selu bez godišnjeg odmora

Na konferenciji se ministrica poljoprivrede Marija Vučković pohvalila kako je udio nositeljica poljoprivrednih gospodarstava u 2020. porastao je na 30 posto.

“Iako svakako ima prostora za napredak, po pokazatelju udjela žena Hrvatska je u gornjoj polovici EU-a. Hrvatice su kao nositeljice OPG-a u pravima izjednačene s drugim nositeljima, a njihov udio u ukupnim poljoprivrednim gospodarstvima raste“, istaknula je napomenuvši da je u razdoblju od 2009. do 2011. bilo tek 13 posto žena nositeljica.

Nažalost, položaj žena na selu je daleko od poželjnog. Promjene su spore, a žene na selu nemaju radno vrijeme pa često rade i preko 12 ili 16 sati dnevno, a njih 15 posto nikada ne ide na godišnji odmor. Osim toga, žene koje rade u poljoprivredi nemaju pravo na bolovanje, a ako nisu osigurane nemaju pravo ni na minimalnu poljoprivrednu mirovinu od 800 kn.

Gubitak radnih mjesta uzrokovan COVID-19

Situacije s COVID-19 je još više osvijestila ženski položaj i zato su nužne brže promjene. O tome su iz Udruge Sofija pisali i u članku Koje probleme na tržištu rada je pandemija osvijetlila – više ne možemo ignorirati ženski položaj.

U njemu Sanja Siročić, predsjednica Udruge Sofija – za zaštitu i promicanje ljudskih prava, spominje kako će otklanjanje razlike u zaradi imati ogroman utjecaj na gospodarstvo. ‘Izvješće Svjetskog ekonomskog foruma o globalnim razlikama u spolovima 2020. pokazuje da smanjenje nejednakosti spolova potiče rast gospodarstva, konkurentnost i spremnost za budućnost. Izvještaj McKinsey podupire ove zaključke. Istraživači su modelirali tri scenarija – „ne poduzimati ništa“, „pričekati da se nešto poduzme“ i „poduzmi akciju odmah“ – kako bi se izmjerio utjecaj rodne nejednakosti uzrokovane pandemijom na ekonomsku uspješnost nakon COVID-19. pokazali su da bi poduzimanje učinkovitih mjera za smanjenje rodnih razlika u gubitku radnih mjesta uzrokovanim COVID-19 dovelo do veće ukupne ekonomske proizvodnje do 2030. godine’, navodi u tekstu.

Možda će te zanimati i ovo: Od žena ribarica do znanstvenica: Imaju manje plaće i vidljivo lošije uvjete rada od muških kolega

Imaš li sličnu priču, pitanja o ovoj temi ili nešto što želiš podijeliti, javi nam se na [email protected]

Prati nas na Facebooku i Instagramu. Pretplati se na naš newsletter.

Prikaži sve članke od autora

Postani dio Femisfere

Prijavi se za newsletter i svaki mjesec saznaj više o temama koje te zanimaju!