fbpx

Prekovremeni rad više škodi nego koristi – pročitajte savjete stručnjaka

Ponekad se nastavljanje rada nakon posla može činiti kao dobra ideja. Ostalo je još nekolicina ‘sitnica’ za obaviti i računate s time da ćete ili ostati duže ili rješavati probleme od kuće. Jer najvažnije je da je posao odrađen, zar ne?

Izgleda da ipak nije tako. Istraživanja su pokazala da negativne posljedice prekovremenog rada daleko premašuju osjećaj ‘obavljenog posla’ koji ćete možda imati nakon toga. Iako je svima jasno da rijetko kad uspijevate riješiti baš sve tijekom svojeg osmosatnog radnog vremena, znanstvenici ističu: bolje je ostaviti za sutra, nego se forsirati.

Različite tehnike unaprijeđenja produktivnosti

Nedavna rasprava oko uvođenja četverodnevnog radnog vremena samo je nastavak rasprave o uvođenju onog šestosatnog. Na temelju različitih istraživanja stručnjaci za ljudske resurse su ustvrdili da ljudska produktivnost ne može trajati 8 sati, već samo 6. Zbog toga su neke tvrtke predložile uvođenje šestosatnog radnog vremena. Zašto? Jer im je veći trošak plaćati radnike ta 2 sata koliko neće biti produktivni, nego da ih puste kući, da se odmore i sljedeći dan dođu na posao obnovljene energije, zadovoljni i produktivni.

Druga tehnika se fokusira na slobodne dane radije nego na manje odrađenih sati. Upravo zbog činjenice da su zadovoljni radnici najproduktivniji, određena poduzeća odlučila su se okušati u četverodnevnom radnom vremenu. Obje odluke, da se radi 6 sati umjesto 8 ili 4 dana u tjednu, umjesto 5, kod zaposlenika su objeručke prihvaćene.

Manje posla u uredu često znači više posla kod kuće

Ipak, u praksi su se stvari pokazale drugačijima. Internetski forumu popit Quore ili Reddita, prepuni su iskustava ljudi koji tvrde da su se takve organizacije često pretvorile u suprotno od onoga što se htjelo postići. Zaposlenici su ostali zatrpani poslom i pod većim stresom te zbog straha da neće stići obaviti sve potrebno, skraćivali su si pauze ili si ih u potpunosti uskraćivali, te nastavljali rad od kuće.

Najčešće se nije radilo o konkretnom radu na projektu, već na organizaciji zadataka ili odgovaranju na mailove, komunikaciji s klijentima, poslodavcima ili kolegama. Zbog toga se radni dan produžio, umjesto da se skratio.

Tjelesni, mentalni i društveni problemi

Problemi koji zbog toga nastaju različite su prirode. Prije svega tjelesni – zbog dugog provođenja vremena u istom položaju, javljaju se bolovi u leđima i vratu, a zbog smanjenog izlaganja svježem zraku i glavobolje. Nerijetko ljudi osjećaju gubitak ili povećanje apetita, te zbog stresa nemirno spavaju i bude se jedna umorni kao što su bili navečer prije spavanja.

Osim tjelesnih problema, javljaju se i oni mentalni – zbog prevelikog stresa, ljudi se ne uspijevaju odmoriti spavanjem, a pošto im je glava uvijek u poslu izostaje koncentracija te mogućnost fokusiranja na druge aktivnosti kao što su primjerice film, knjiga ili drugi ljudi.

U konačnici, prekovremeni rad pogađa društveni život osobe. Zbog toga što je distancirana, stalno pod stresom, umorna i nije u mogućnosti fokusirati se na druge ljude, osoba ulazi u gore odnose s najbližima i povećava se osjećaj usamljenosti ili napuštenosti.

tužna djevojka, tuga, stres
Foto: Meghan Hessler, Unsplash

Stavite sebe na prvo mjesto

Bez obzira kakvu organizaciju radnog vremena Vaše poduzeće prakticira, bilo to osmosatno ili šestosatno, radite li četiri, pet ili šest dana u tjednu, jedini lijek za stres uzrokovan poslom je da izađete iz razmišljanja o poslu. Postoje različite tehnike opuštanja, meditiranja ili smirivanja, a najbolja je ipak otkriti onu vašu.

Pronađite ono što vam pomaže da ne razmišljate o poslu i najvažnije, ono što nije hitno, ostavite za sutra. Posao će biti tamo i sljedeći dan, a veći rad neće smanjiti obujam posla. Stavite sebe na prvo mjesto.

Možda će te zanimati i ovo: Što kada previše brinemo: Kako se svjesno osloboditi tjeskobe i stresa

Prati nas na Facebooku i Instagramu. Pretplati se na naš newsletter.

Terezija Bošnjaković
Prikaži sve članke od autora
Radoznala i vesela, uvijek na putu. U potrazi za dobrim štivom, zanimljivim informacijama i konkretnim znanjem. Inspiriraju me visine, a motiviraju dubine – stoga i jesam negdje između, u trku i letu. Ptice koje najviše lete, najdalje vide, kaže Richard Bach, a ja potvrđujem.

Postani dio Femisfere

Prijavi se za newsletter i svaki mjesec saznaj više o temama koje te zanimaju!