fbpx

Gramofonske ploče su se vratile u modu, a gramofoni su pronašli nove kupce – saznajte na što paziti prilikom kupnje

Slušale su ga generacije naših roditelja, baka i djedova, a vjerojatno i njihovi predci jer je fonograf (preteča gramofona) prvi puta u Hrvatskoj predstavljen 1890. godine. Od tada je njegova popularnost samo rasla, dok je 1990. nastupio pad prodaje, kada je ujedno i obustavljena hrvatska proizvodnja gramofona, prenosi Hrvatska enciklopedija. Ipak, u zadnje vrijeme prodaja gramofona je u značajnom porastu te se ljudi vraćaju dobrom starom zvuku, a mnogi izvođači ponovno izdaju svoje albume na pločama.

“Unatrag godinu, dvije dogodio se veliki povratak gramofona te se oni prodaju na dnevnoj bazi. Prodajemo ih potpunim početnicima, odnosno mladim ljudima koji se prvi put susreću s njima ili starijim ljudima koji su ih imali u mladosti pa su ih se riješili, no ostale su im ploče. Sada se s velikim veseljem vraćaju na staro jer ništa ne može zamijeniti topao i neponovljiv zvuk koji dolazi iz gramofona”, objašnjava Jasna Vukobratović iz Sonus Art trgovine.

gramofon ploče vaza
Izvor: Unsplash

Najdugovječniji izvor analognog zvuka

Gramofon je nastao 1887. godine u Americi, a osmislio ga je njemački izumitelj Emile Berliner tako što je unaprijedio Edisonov fonograf. Radi se o vrsti uređaja za reprodukciju zvuka koji funkcionira tako što igla prolazi brazdom na površini ploče od vinila i titra po sitnim neravninama i izbočinama na toj brazdi. Upravo se to titranje u zvučnici pretvara u električni signal koji se preko pojačala i zvučnika pretvara u zvuk.

Inače, glavni dijelovi gramofona su tanjur na koji se polaže ploča, pogonski mehanizam koji okreće ploču te ručka s gramofonskom iglom koja se izrađuje od dijamanta i zvučnicom koja je jedan od najbitnijih dijelova ovog uređaja, objašnjava Hrvatska enciklopedija.

Zapitali smo se zašto je zvučnica toliko bitan dio gramofona i dobili odgovor od Ivana Martinčića iz trgovine Nove boje zvuka. Objasnio nam je da loša zvučnica može oštetiti gramofonske ploče.

“Kad se priča o gramofonima, nezaobilazno se priča i o gramofonskim pločama. Puno puta se mogu čuti priče o pločama koje su se istrošile nakon mnogobrojnih slušanja, ali to često nije oštećenje zbog “pretjerane” uporabe. Gramofonska ploča kao medij za reprodukciju glazbe može trajati vječno ako se o njoj vodi pravilna briga. Pravilna briga uključuje i gramofon koji neće oštetiti ploču. Ploča se najčešće oštećuje zbog prevelikog pritiska zvučnice na ploču ili nekvalitetne zvučnice, te stoga treba pripaziti da se na gramofonu mogu prilagoditi takve stvari”, istaknuo je naš sugovornik.

O kvaliteti zvučnice ovise “tonska ravnoteža, frekvencijski raspon, jasnoća u tihim dijelovima kao i glazbenim uzletima, odvajanje kanala i stereo slika, mali šum i izobličenja”, nadodaju iz Sonus Art trgovine.

Savjeti za kupnju gramofona

Naš sugovornik Ivan je s nama podijelio par savjeta kakve modele treba izbjegavati i na koje komponente paziti pri kupnji gramofona:

  1. Izbjegavati gramofone na kojima se ne može lako zamijeniti cijela zvučnica, odnosno gramofoni na čiju ručku ne mogu ići standardne zvučnice.
  2. Izbjegavati gramofone na kojima se ne može podešavati sila kojom zvučnica pritišće ploču, odnosno nemaju uteg na ručki.
  3. Izbjegavati gramofone u kovčezima, tako zvani: all in one. Iskreno mislim da ih treba izbjegavati u širokom luku pošto oštećuju ploče i ne pružaju zadovoljavajuću kvalitetu zvuka, no ako nekome pomognu da počne slušati ploče valjda su napravili svoje.
  4. Stvar na koju još treba pripaziti je gramofonsko (phono) pretpojačalo. Phono služi za pojačavanja signala gramofona te se nikako ne može izbjeći stoga treba pripaziti da gramofon ima već ugrađeno pretpojačalo u sebi ili da pojačalo na koje se spaja ima isto u sebi. Za početak se ne treba previše zamarati kvalitetom pretpojačala.
Izvor: Unsplash

Cijena kvalitetnih gramofona može varirati od tisuću kuna do nekoliko tisuća eura

U trgovini Sonus Art, informirali su nas da cijene dobrih gramofona započinju od 1000 kuna i u najjeftinije modele spadaju midi gramofoni plag&play sistem s potpunom automatikom i bez dodatnih podešenja. Nešto malo skuplji modeli su gramofoni standardne širine kao i audio komponente bez automatike (poluautomatike).

“Većina jeftinijih ima ugrađeno gramofonsko pretpojačalo pa ih možete spojiti na komponente koje nemaju phono ulaz. Osnovni pogoni su preko remena i preko direktnog motora na tanjur. Uz najjeftinije gramofone dolaze zvučnice nižeg cjenovnog razreda dok najbolji gramofoni dolaze bez zvučnica koje kupujete zasebno (cijena od 1.000 kn na više). Najskuplji gramofoni na tržištu sežu do čak 100.000 eura“, objašnjavaju iz Sonus Art.

Iz trgovine Nove boje zvuka preporučuju 3 modela gramofona:

  • REGA PLANAR 1
  • PRO-JECT DEBUT EVO
  • AUDIO TECHNICA AT-LP120X
Izvor: Unsplash

Što kažu vlasnice gramofona?

Angela je studentica logopedije i ljubav prema glazbi bila je u njoj prisutna oduvijek. Gramofon koji je prije nekoliko godina naslijedila od svoje majke samo je produbio tu ljubav. Jako ju raduje kupovati nove ploče i slušati ih na obiteljskim i prijateljskim druženjima.

“Glazba je dio moje svakodnevice, bavim se njome poluprofesionalno, ali ju ujedno slušam i dok odmaram, vježbam ili radim gotovo bilo što u svome danu. Velik sam fan glazbe 60ih, 70ih, 80ih i raznih žanrova, sve od Beatlesa do Floydovaca pa i do Kool & the Ganga. Ploče su mi posebno zanimljiv oblik glazbenog zapisa jer uživam u specifičnom mekom i šuškavom zvuku gramofona. Atmosfera koju glazba tad stvara je za mene koncertna, jer su zvukovi instrumenata i vokal puniji te se bolje razabiru međusobno. Također, fascinira me činjenica da je za neke od stvari koje slušam takav način pohranjivanja zvuka bio gotovo jedina mogućnost u to doba”, objašnjava Angela.

Naša druga sugovornica je Ena, mlada profesorica matematike, ujedno i vlasnica gramofona koja ističe kako voli činjenicu što može privatno slušati pjesme. Iako je zahvalna za platforme poput YouTube-a, preferira ploče i gramofon gdje nikakav algoritam ne analizira i ne predviđa njezin ukus. Ljepota je i u traženju savršene ploče.

“Općenito smatram da svako doba nosi neke svoje čari koje su dovoljno šarmantne i jedinstvene da ih ne trebamo zapustiti ili zaboraviti. Jedan takav vremeplov su gramofonske ploče. Ono čemu nas one najviše uče je strpljenje. Upravo zato što nam ploče nisu toliko dostupne i događa se da željeni album tražiš i po nekoliko mjeseci, naučimo slagati prioritete, kreirati i cijeniti vlastiti ukus više. Kod ploča najviše volim što me odvedu u neki opušteniji i mirniji svijet gdje vrijeme ne teče toliko brzo kao u stvarnom životu. Naravno, svijet ploča još je ljepši kada ga imaš s nekim dijeliti. Savršeno popodne uključuje mali krug velikih ljudi na Trešnjevci u trosatnoj potrazi za pločama i zasluženom kavom na kraju dana”, s osmijehom zaključuje Ena.

Možda će te zanimati i ovo: Pozitivna psihologija i kako uz dnevnik zahvalnosti poboljšati zadovoljstvo životom

Imaš li sličnu priču ili nešto što želiš podijeliti, javi nam se na [email protected]

Prati nas na Facebooku i Instagramu. Pretplati se na naš newsletter.

bruna
Bruna Perica
Prikaži sve članke od autora

Studentica sam novinarstva i odnosa s javnošću. Od početka studija, jako me zanimaju ljudi i njihove priče, a u ovom poslu najviše volim čuti neku dobru izjavu. San mi je jednog dana pisati na pisaćem stroju i piti kavu uz zvukove mora.

Postani dio Femisfere

Prijavi se za newsletter i svaki mjesec saznaj više o temama koje te zanimaju!